Ima li išta pozitivno u turbulencijama u eurozoni? Vjerojatno vrlo malo toga, no jedan od neočekivanih obrata mogao bi biti konačni početak debate žestoko zavađenih domaćih ekonomista. S jedne strane mladi lavovi bliski Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), a s druge star(ij)a garda s idejom da se monetarna politika više treba usredotočiti na rast i razvoj, a ne samo na održavanje tečaja i stabilnih cijena.
Potresi u eurozoni i pitanje hoće li eura uopće biti doveli su u pitanje percepciju da će se velik dio briga monetarne politike sam od sebe riješiti uvođenjem eura. Istraživač HNB-a Tomislav Galac pozabavio se mogućim mjerama koje bi smanjile euriziranost ekonomije, koja veže ruke monetarnoj politici, ali i stvara pritiske na devizne rezerve.Jačanje važnosti kune u odnosu na euro moglo bi se postići nizom mjera, od poskupljivanja nekunskih izvora sredstava za banke, preko oporezivanja nekunskih kredita do prisiljavanja države da se zadužuje u kunama. One bi, smatra autor, mogle dovesti do željenih rezultata jer su slični nenamjerni potezi HNB-a na tom tragu to već pokazali. Zašto onda politici i ekonomskim umovima nije cilj provesti deeurizaciju? Zato što ekonomija nije egzaktna znanost u kojoj je dva plus dva uvijek četiri. Arbitrarne mjere donose nepoželjne i nepredvidive posljedice. Poskupe li određeni krediti ili njihovi izvori, ili se država jače uključi u zaduživanje kod kuće, kojim bi sektorima mogla presušiti kreditna pipa? I koje bi to posljedice moglo izazvati? Što u slučaju da, unatoč svim mjerama, neki problem u Europi, na Bliskom istoku, ili drugdje, ponovno ojača krizu i domaći štediše opet pobjegnu iz kunskih depozita? Deeurizacija je društveni eksperiment usmjeren na banke unaprijed upitnog rezultata. Ima li smisla risikirati ako za nekoliko godina ulazimo u eurozonu?
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.„Deeurizacija je društveni eksperiment usmjeren na banke…“, tako misli autorica ovog komentara. Pitanje o smislu riskiranja „ ako za nekoliko godina ulazimo u eurozonu?“ samo je konzekventni nastavak njezinog opredjeljenja za „ mlade lavove…“.
Mislim da se da prepoznati tko su mladi lavovi a tko stara garda. Međutim,teško da bi se moglo klasificirati profesoricu Marjanu Ivanov u staru gardu. Niti se g. Bohačeka nikako ne bi moglo klasificirati u mlade lavove.
Ali te klasifikacije u mlade lavove i staru gardu je simpatičan pokušaj da se identificiraju dva različita pokušaja kao dvije različite gospodarsko-socijalno-političke grupe koje indirektno utječu na oblikovanje ili se referiraju na monetarnu politiku.
Ono što po meni nedostaje, je odgovor na pitanje: koje su to mjere, osim ovih koje je predložio g. Galac, još moguće u vođenju ekonomske politike, bez obzira od koga dolazile? Odnosno, da li su mjere koje predlaže profesorica Ivanova u nizu svojih tekstova ,u koliziji sa predloženima od strane g. Galca?
Uključite se u raspravu