Prema informacijama libanonskog ministra transporta i javnih radova Mohammada al-Safatija, štete nastale nakon trotjednoga izraelskog bombardiranja libanonske infrastrukture za sada se mogu procijeniti na oko dvije milijarde dolara. “Riječ je uglavnom o cestama, mostovima, lukama i aerodromima, prema do sada raspoloživim podacima”, kazao je al-Safati za Reuters, dodavši kako će trebati najmanje tri mjeseca da libanonska zračna luka ponovo počne raditi punim kapacitetom. Za popravak mosta na međunarodnoj autocesti koja povezuje Bejrut i Damask, najvišeg na Bliskom istoku, trebat će pune četiri godine, kazao je ministar. Nastala šteta skupo će stajati libanonsko gospodarstvo. Sve u svemu, još je rano davati preciznije procjene. Najteže su pogođeni turizam i trgovina jer su oni najveći vladin izvor prihoda. Umjesto da nakon pristajanja Tel Aviva na dvodnevno primirje dođe do smirivanja situacije na Bliskom istoku, jučer je došlo do novih sukoba između izraelske vojske i Hezbolaha. Naime, izraelska vojska započela je veliku operaciju u istočnom Libanonu, a predstavnici Hezbolaha objavili su da se njihovi gerilci bore s izraelskim komandosima na području Baalbeka nedaleko od sirijske granice. Izraelske vlasti zasad nisu komentirale operaciju duboko na libanonskom teritoriju, ali je jedan od najčitanijih i najutjecajnijih dnevnih listova Haaretz objavio na svojoj mrežnoj stranici da su helikopteri spustili komandose pokraj Baalbeka bez dodatnih detalja. S druge strane, Hezbolahov glasnogovornik izjavio je da su vojnici sletjeli blizu bolnice u Baalbeku nakon čega je došlo do žestokog okršaja, a Hezbolahova televizija Al Manar objavila je da su njihovi borci ušli u sukob s izraelskom postrojbom kraj bolnice Al Hikma zapadno od Baalbeka. Neki pak očevici tvrde da je bolnica pogođena u izraelskom zračnom napadu. Inače, Baalbek se nalazi 100 kilometara sjeverno od rijeke Litani koju je Izrael odredio kao granicu za svoju kopnenu ofenzivu. Riječ je o drevnom gradu sa spektakularnim ruševinama iz rimskog doba, u kojem je nekad bio stožer sirijske vojske, a danas je jako uporište šijitske policije. S dolaskom zore sukobi su se rasplamsali. Jučer je više od 190 raketa ispaljeno s juga Libanona na nekoliko lokacija u sjevernom dijelu Izraela, pri čemu je lakše ranjeno sedam osoba. “Sto devedest raketa je palo na sjeveru Izraela od čega su deseci pali na gradove”, rekao je za agenciju France presse policijski glasnogovornik Micky Rosenfeld koji je izvijestio da je jedna osoba poginula, a desetak lakše ranjeno.

Prema jednom izvoru libanonske sigurnosti, rakete su ispaljene iz područja Marjayouna u pograničnoj zoni, a ta Hezbolahova operacija pokrenuta je nakon dva dana relativnog mira. Od početka sukoba, 12. srpnja, rekord ispaljenih raketa Hezbolana na Izrael bio je 156 u nedjelju, istoga dana kada je u izraelskom bombardiranju ubijeno gotovo šezdeset libanonskih civila. Jedna od novina na terenu jest informacija da su petorica pripadnika Hezbolaha uhićena u noći s prekjučer na jučer u prije spomenutom Baalbeku, a istovremeno je najmanje deset pripadnika te organizacjie u toj operaciji izraelske vojske ubijeno ili ranjeno. Borbeni zrakoplovi također su bombardirali selo Jammaliyeh oko kojeg se vode borbe između izraelskih komandosa i gerilaca Hezbolaha, pri čemu je uništeno nekoliko kuća. Istovremeno, u zračnim napadima na jug zemlje poginula su tri libanonska vojnika i napadnut je položaj libanonske vojske u selu Sarba, 14 kilometara od grada Sidona. U trotjednoj izraelskoj ofenzivi dosad su poginula 24 libanonska vojnika. Zbog trajanja vojne akcije jučer se u medijima javio izraelski premijer Ehud Olmert koji je izjavio kako će se vojna ofenziva protiv gerilaca Hezbolaha u južnom Libanonu nastaviti do raspoređivanja međunarodnih snaga. U intervjuu, koji su prenijele britanske mreže BBC i Sky News, Olmert je rekao: “Kampanja se nastavlja”, a njezino trajanje “uvelike ovisi o prirodi rezolucije UN-a” koja se priprema o Libanonu. “Izrael ne želi okupirati libanonski teritorij. Ali ne želimo da libanonski teritorij služi kao baza za agresiju i stalno nasilje protiv stanovništva na sjeveru Izraela”, naglasio je Olmert i napomenuo kako je smanjen broj raketnih napada na Izrael i da je to dokaz kolika je šteta nanesena Hezbolahu. Olmert je rekao da oslobađanje dvojice vojnika mora biti bezuvjetno, signaliziravši da Izrael nije za razmjenu zarobljenika, sve dok sirijske vođe podržavaju Hezbolah. To bi bilo “nepromišljeno” i “nezrelo”, kazao je izraelski premijer.

Papa pozvao na prestanak nasilja

Papa Benedikt XVI. uputio je novi poziv za “prestanak svih neprijateljstava i nasilja” u Libanonu, a istovremeno je zatražio i pronalaženje “konačnoga političkog rješenja koje će zajamčiti mirniju i sigurniju budućnost generacijama koje dolaze”. Papa je od međunarodne zajednice “i onih koji su uključeni u ovu tragediju” zatražio da što prije uspostave uvjete za konačno političko rješenje krize, a to bi rješenje, istaknuo je, trebalo osigurati mirniju i sigurniju budućnost generacijama koje dolaze. Od početka izraelsko-libanonskog sukoba Papa je u svim svojim javnim nastupima tražio prekid vatre i okončanje nasilja u Libanonu.

EU o sukobima u Libanonu

Europski ministri vanjskih poslova odbili su pozvati na “trenutni prekid vatre” u Libanonu zbog protivljenja Velike Britanije koja predlaže “trenutni prekid neprijateljstava”. Finsko predsjedništvo EU predložilo je europskim ministrima vanjskih poslova da Unija pozove na “trenutni prekid vatre”, no taj su izraz, koji se trebao jednoglasno prihvatiti, odbacili London, Berlin i Den Haag, kako navode diplomati. Na koncu su se dvadesetpetorica odlučila za formulaciju koju je predložio Luksemburg, kojom se poziva na “trenutni prekid neprijateljstava za kojim će doći trajni prekid vatre”, kako piše u završnom tekstu zajedničke izjave koju je objavilo finsko predsjedništvo Europske unije.