Žestokim debatama o tome treba li i što učiniti za jačanje važnosti domaće valute i smanjivanje ovisnosti o euru neočekivano se pridružila i Hrvatska narodna banka (HNB). Dok su dosad zagovornici jačanja kune pripadali “anti-HNB” klubu, u kojem su bili čvrsta stava da će se problem riješiti ulaskom u eurozonu, očito je da su prilike u Europi promijenile situaciju.

Nepovjerenje u kunu
Činjenica da se štednja, ali i lepeza imovine od stanova do kućnih ljubimaca u oglasniku, ugovara u eurima pokazuje nepovjerenje prema kuni. Eksplozija valutne klauzule uz kredite posljedica je eurizacije i odredaba da depoziti i krediti budu valutno usklađeni. “Nepovjerenje u domaću valutu na ovim prostorima traje od kraja 70-ih, pa oslanjanje na njemačku marku te na euro predstavlja posudbu vjerodostojnosti”, kaže ekonomist Željko Lovrinčević. S druge strane visok stupanj eurizacije u krizi je rezultirao snažnim rastom loših kredita, ali i pritiscima na tečaj i devizne rezerve. EBRD je nedavno ponovio kako je regija jugoistočne Europe izložena riziku visokoga udjela kredita ovisnih o stranim valutama, a od vrhunca krize 2009. preporuka je da se poveća kreditiranje u domaćim valutama. U slučaju da ideja o smanjivanju eurizacije dobije političku podršku, Galac predlaže tri tipa mjera. Prije svega je to razvoj kunskog tržišta novca: konkretno, da se država češće, u manjim iznosima zadužuje u domaćoj valuti. Drugi je prijedlog uvođenje nameta na kamate na nekunske kredite, a treći da banke izdvajaju različitu obveznu pričuvu na kunske i nekunske depozite kako bi se potaknulo skretanje štednje prema kunama. Galac upozorava, međutim, na visok rizik da se mjere pokažu neučinkovitima i moguće nuspojave poput manje dostupnosti kredita nekim segmentima društva, a ističe i da bi potezi bili upitni u slučaju promjena tečaja.

Moguće nuspojeve
“Moguće nuspojave deeurizacije iznimno su važne i pokazuju o koliko je kompleksnoj temi riječ. Slažem se s prijedlogom o češćim i manjim kunskim državnim obveznicama, no kad je riječ o oporezivanju kamata na kredite s valutnom klauzulom, vrlo sam skeptičan jer mislim da bi to vodilo upravo onim posljedicama kojih se boji i sam autor”, kaže ekonomist Velimir Šonje. O prijedlogu različite stope obavezne rezerve, kaže, može se razgovarati. “Neke mjere te vrste već smo imali i mogle bi biti učinkovite, ali to ovisi o mirnom tečaju. Dođe li do veće promjene tečaja kao potkraj 2008., onda štediše konvertiraju kune u devize i svi ‘fini’ efekti mjera bivaju ponišeni”, ističe Šonje. “Imamo začarani krug: za deeurizaciju je nužna stabilnost tečaja. A ako je stabilnost tečaja nužnost, koja je uopće korist od deeurizacije?” pita se. “Deeurizaciju je teže provesti što je njezin početni stupanj viši, kao i u krizi”, zaključuje Lovrinčević te ističe da rizici klauzule ionako nestaju ulaskom u eurozonu.

Savjet HNB-a

Suglasni s mandatima
Na jučerašnjoj sjednici Savjet HNB-a razmatrao je najnovija gospodarska i monetarna kretanja te trendove u bankarskom sustavu. Članica Uprave RBA banke Jasna Širola dobila je suglasnost za produljenje mandata do kraja 2013., a u sljedeće dvije godine član Uprave Slatinske banke bit će Mario Brnić.

Deeurizaciju je teže provesti što je njezin početni stupanj viši, posebno u krizi
Ž. Lovrinčević ekonomist

Za deeurizaciju je potreban stabilan tečaj. ako je to nužnost, koje su onda koristi?
V. Šonje Arhivanalitika

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo