Odlazak premijera Silvija Berlusconija i usvajanje ključnih reformi u talijanskom parlamentu, za čije će provođenje biti nadležna tehnička vlada na čelu s bivšim povjerenikom Europske unije Mariom Montijem, za hrvatsko je gospodarstvo izuzetno važna i ohrabrujuća vijest. Tvrdi to potpredsjednik udruženja Hrvatski izvoznici i ekonomski analitičar Ante Babić. “Hrvatski izvoznici već godinama osjećaju da na njihovom najvažnijem tržištu – Italiji, nema gospodarskog rasta. Posljedice toga vidljive su posljednjih godina i u pokazateljima o plasmanu roba u Italiji pa iz današnje perspektive gledano, sve što u ovom trenutku talijanske vlasti poduzimaju na poticanju oporavka gospodarstva, za naše poduzetnike imat će pozitivne implikacije”, ističe Babić.

Struktura razmjene
Tijekom devet mjeseci u Italiju su hrvatski proizvođači izvezli ukupno 1,1 milijardu eura, što je u odnosu na lani pad od 11,3 posto. Najveći pad plasmana na to tržište dogodio se 2009., u kojoj je izvoz skliznuo za gotovo četvrtinu u odnosu na godinu prije, sa 1,8 na 1,4 milijarde eura. Gledano u eurima, rekordna izvozna godina hrvatskoga gospodarstva u Italiju bilježi se 2006. godine. Tada je izvoz premašio 1,9 milijardi eura. Iz strukture robne razmjene Italija je najveći kupac naših brodova i čamaca, plinovitih goriva, odjeće, kemijskih proizvoda, šećera, te obrađenog i neobrađenog drva, aluminija i plastičnih masa.

Od tvrtki, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, na popisu najvećih izvoznika su hrvatska podružnica talijanskoga naftnog diva ENI Croatia, brodogradilište Uljanik, hrvatska podružnica talijanskog tekstilca Benetton, novigradski proizvođač solarnih modula Solaris, proizvođač čarapa Ytres iz talijanske grupacije Calzedonia, šibenski TLM-TVP, te Dioki, Petrokemija, Ina i Agrokor. Iako pad prodaje u Italiji naše tvrtke bilježe već neko vrijeme, direktorica HGK-ova Sektora za međunarodne odnose Sunčanica Skupnjak-Kapić ističe kako HGK nije zaprimio alarmantne reakcije o negativnim učincima situacije u Italiji na poslovanje hrvatskih gospodarstvenika s partnerima iz Italije. Međutim, ona upozorava da je Italija prvi trgovinski partner Hrvatske u ukupnoj robnoj razmjeni, i u izvozu i u uvozu, te stoga treba očekivati da će se kriza reflektirati na poslovanje hrvatskih tvrtki s Italijom. Posebno ističe kako je velik dio bankarskog sektora u Hrvatskoj u talijanskom vlasništvu, što, napominje, može rezultirati određenim nepovoljnim učincima.

Prvi signali
Ante Babić pak s optimizmom gleda na rasplet situacije u Italiji. Rezovi državne potrošnje ne bi se, kaže, trebali odraziti na poslove naših tvrtki jer one u pravilu ne posluju s državom. Kresanje javne potrošnje, s druge strane, vratit će daha gospodarstvu i pojačat će osobnu potrošnju, što je za nas od krucijalne važnosti. Ne odustane li Montijeva vlada od zacrtanih mjera, zaključuje Babić, prvi efekti osjetit će se uoči ljeta, što je pozitivno i za naš turizam.

Beograd u strahu

Srbi u pola godine izvezli 825 mil. dolara
Lani je Srbija u Italiju izvezla robe u vrijednosti 1,120 mlrd. dolara, a u prvih sedam mjeseci 2011. robna razmjena povećana je 23,2%. Iz Srbije je u prvih šest mjeseci u Italiju izvezeno robe za 824,7 milijuna dolara, dok je uvoz iz Italije bio 940,3 milijuna. S tvrtkom Edison potpisan je nedavno memorandum o ulaganju milijardu eura u energetski sektor, a Fiat je pred realizacijom ulaganja 900 mil. eura u tvornicu automobila. (R. Petković/VLM)