Mnogi korisnici računala nisu upoznati sa značenjem izraza cloud (oblak) u informatičkom kontekstu, a mnogi nisu ni čuli za njega pa i ako se već koriste s tehnologijom koju taj izraz označava. Istina, izraz cloud computing (računalstvo u oblaku) pomalo je nebulozan i zahtijeva obrazlaganje neupućenima. No, tehnologija cloud computinga pametnija je od naziva koji joj je nadjenuo netko maštovit pa joj dajte priliku, ako već niste.

Ovaj izraz u biti znači da su vaši programi i datoteke spremljeni daljinski, negdje na internetu (metaforički, “u oblaku”), a ne na vašem čvrstom disku, memorijskom sticku ili DVD-u. Primjerice, računalstvu u oblaku pripada naširoko korištena aplikacija Google docs, s uključenim programom za obradu teksta i mogućnosću pohrane dokumenata na poslužitelj. Primitivan oblik rada u računalnom oblaku je i spremanje datoteka na mrežu tako da ih pošaljete na vlastitu e-mail adresu kod Googlea, Yahooa ili Hotmaila. Budući da su ove usluge elektronske pošte smještene na mreži, tim datotekama možete pristupiti s bilo kojeg računala povezanog s internetom.

Informatički znalci reći će vam i da računalstvo u oblaku objedinjuje softver, platformu i infrastrukturu “kao usluge”. I ovaj izraz, kao i sam “cloud”, isprva nailazi na nerazumijevanje i izaziva podizanje obrva brojnih korisnika računalne opreme. Formulacija da se u sklopu clouda programi, platforme i infrastruktura korisnicima prodaju kao usluge znači da se ne prodaju kao proizvodi. Najjasnije je usporedimo li računalstvo u oblaku s komunalnim uslugama, kao što su voda, struja, plin ili telefon. Korisnik cloud computinga crpi računalnu uslugu s interneta – baš kao što se voda ili struja preuzimaju s javnih mreža Vodovoda ili Elektroprivrede, umjesto iz vlastitog bunara ili strujnog generatora.

Tri nivoa usluga
Korisnik cloud computinga može birati iz široke palete usluga. Tri osnovna nivoa usluga su softver kao usluga (SaaS, Software as a Service), platforma kao usluga (PaaS, Platform as a Service) i infrastruktura kao usluga (PaaS, Platform as a Service).

SaaS omogućuje daljinsko korištenje računalnih aplikacija pohranjenih na poslužiteljima kod davatelja usluga. Salesforce.com je godinama bio najistaknutiji davatelj usluga daljinskog softvera, no danas ima mnogo suparnika. Tu je Google, koji sa svojim Google Appsima obuhvaća usluge e-maila, obrade i spremanja dokumenata i kalendara. Microsoft se uključio u SaaS plasiravši online verziju svog uredskog paketa MS Office pod nazivom Microsoft Office 365. Microsoft nudi i Windows Azure, platformu u oblaku, koja pruža usluge .NET, SQL i Live.

Srednji nivo usluga, PaaS, sličan je SaaS-u, ali napredniji i složeniji. Umjesto jednog ili više pojedinačnih programa, ova “oblačna” usluga korisniku stavlja na raspolaganje integrirano programsko rješenje s više međusobno povezanih aplikacija.

Google App Engine je Googleova platforma kao usluga u oblaku te opslužuje Googleove aplikacije. App Engine je besplatan do odre đenog nivoa iskorištenih resursa, iznad čega se naplaćuje naknada za dodatni prostor ili širinu pojasa.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

IaaS je daljinsko korištenje hardvera te se zove i Haas (Hardware as a service). Ova usluga pruža mrežni prostor za pohranu podataka, veze, rutere i druge sustave. Kod IaaS-a resursi su angažirani prema korisnikovoj potrebi u određenom trenutku, umjesto da su mu dodijeljeni neovisno o stvarnom korištenju.

Najpoznatiji davatelj usluga daljinske infrastrukture je Amazon Web Services (IaaS), odjel Amazon.com-a, u sklopu usluga S3 i EC2.
S3 (jednostavna usluga pohrane) je mrežno sučelje koje omogućuje spremanje i preuzimanje neograničene količine podataka s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme. E2 (elastični računalni oblak) je mrežzna usluga koja omogućuje korisniku stvaranje virtualnih poslužitelja prilagodljivog kapaciteta, na koje se mogu postavljati programi po izboru.

Rackspace je kompanija koja pruža usluge platforme i infrastrukture u oblaku za preko deset tisuća klijenata, među kojima su mnoge s popisa Fortune 100. Njihov osebujan koncept službe za korisnike pod nazivom Fanatical support (fanatična podrška) pomogla im je da pribave povjerenje klijenata.

“Oblačna” tehnologija – najjači igrači

Budući da računalstvo u oblaku nudi prednosti i dodatne mogućnosti u odnosu na lokalno računalstvo ograničeno na vlastite ure đaje, mnoge su kompanije ušle u posao s cloudom i nude usluge klijenteli širom svijeta. Najjače davatelje usluga s područja cloud computinga u 2011. rangirao je portal SearchCloudComputing.com.

1. Amazon (aws.amazon.com)
2. RackSpace (rackspacecloud.com)
3. Salesforce (salesforce.com)
4. Google
5. Microsoft
6. Joyent (joyent.com)
7. GoGrid (gogrid.com)
8. Terremark (terremark.com)
9. Savvis (savvis.com)
10. Verizon (verizonbusiness.com)

Kontroverze oko oblaka

Nisu svi analitičari i ljudi iz informatičke industrije sretni s oblacima. Richard Stallman, osnivač Free Software Foundationa (Zaklade za besplatni softver) tvrdi da je cloud computing zamka smišljena radi navlačenja čim većeg broja ljudi na plaćanje korištenja zatvorenih informatičkih sustava (softvera, platformi i infrastrukture) koji su vlasništvo istog davatelja usluga i stoga ovisni jedan o drugome. Po Stallmanovom mišljenju, tko se pretplati na jednu uslugu clouda, recimo na softver, bit će prisiljen pretplatiti se i na ostale “oblačne” usluge istog providera, čim otkrije da mu ništa drugo nije kompatibilno s dotičnim softverom. Drugi prigovor na račun clouda jest činjenica da korisnici povjeravaju davateljima usluga veliku količinu vlastitih podataka, izlažući se potencijalnom riziku.