Članovi Vladina Povjerenstva za privatizaciju brodogradilišta pripremaju u petak u Splitu sastanak na osnovu kojeg bi dogovorili stajališta države u predstojećim pregovorima s odabranim kupcima, doznajemo od upućenog sugovornika bliskog AUDIO-u. Navodno je ideja da se u proširenom sastavu – jer se očekuju predstavnici gospodarskih asocijacija i sindikata – riješe pitanja u vezi (ne)prihvatljivosti pojednih kontraprijedloga koji su stigli od odabranih kupaca: DIV-a i Jadranskih ulaganja.

No, ishod procesa nad kojim dežuraju Europska komisija i AZTN, neovisno o splitskom sastanku, naš sugovornik ocjenjuje u stihovima “uzalud vam trud svirači”. Njegov je dojam kako postoji volja obje strane da pregovori uspiju, no to je tek formalni dio procesa, dok je suština drugačija: mnogi akteri svjesni su da pregovori neće donijeti rezultat. Razlog tome je što navodno u okviru postojećeg modela ne postoji manevarski prostor za cjenkanje, što je u standardnim procesima uobičajeno, pa je moguće da se sve okonča neslavnim poništavanjem natječaja na kojem su odabrani potencijalni kupci, ako nisu u stanju pribaviti kvalitetna jamstva. U dosadašnjem procesu, naime, ponuđači su dostavili samo korporativna jamstva i mjenice što nije na razini koja je potrebna.

“Posrijedi su iznimno visoke financijske obveze kupaca brodogrališta i potrebna su čvrsta jamstva da će ih tijekom pet godina restrukturiranja izvršiti”, navodi naš sugovornik i dodaje da se ne smije ići ispod garancija banke koja je prema rejting agenciji S&P ocijenjena najmanje s BBB. Iz programa restrukturiranja za tri brodogradilišta za koje se pregovora s Dankom Končarom – Brodotrogir, Kraljevica i 3. maj, proizlazi da bi on trebao uložiti u njihovo restrukturiranje tijekom pet godina ukupno 6,6 milijardi kuna, dok bi država kroz odobrene potpore preuzela na sebe ukupno 9,7 milijardi kuna obveza. Valja reći i da njegova ponuda iznosi 175 milijuna eura, no ocijenjena je najboljom prije nego je Vlada s EK ispregovorala današnje uvjete, pa se danas ona “uklapa” u visini otprilike jedne petine obveza.

AZTN je također reagirao ove jeseni kada je programima restrukturiranja škverova dao zeleno svjetlo. Nastalu disproporciju bi moguće Končar mogao nadoknaditi na teret poslovanja samih brodogradilišta, no njemu je već sada toliko mnoštvo obveza neprihvatljivo. Kako je izjavljivao proteklih dana, sporno mu je što u nacrtu ugovora država kao prodavatelj nameće same obveze, čak i kaznene penale za zaposlene. No, naši izvori tvrde da država traži od kupaca da preuzmu na sebe obvezu od 150 tisuća kuna po svakom radniku kojeg društvo otpusti, a pod uvjetom da to ne učini brodogradilište čija je to zakonska obveza.

Čini se da je protekom dvije godine od raspisivanja natječaja dugotrajna kriza i pogorašavanje ekonomskih prilika na globalnoj razini pokopala sam model restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta kroz privatizaciju koji je dobio zeleno svijetlo Bruxellesa. Zahvaljujući tom modelu zabilježen je važni politički benefit da je Vlada zaključila pregovore o članstvu HR u EU. Što se tiče samih ovlasti aktualne tehničke Vlade, najmanji problem bi bio što ona ne može potpisati ugovore o prijenosu dionica. Model restrukturiranja privatizacijom uz čvrsta jamstva visokih investicija kupce odbija. Sve glasnije su stoga najave novog odnosa s državom kroz JPP, a to podrazumijeva novi tender. Posao čeka novu vladu i ekspresnu akciju s obzirom da škverove koji se do 1. srpnja 2013. ne restrukturiraju, prema Pristupnom ugovoru s EU, čeka stečaj.