Istraga zbog sumnje u kartel Hrvatskog telekoma, Vipneta i Tele2 donijela je Agenciji za tržišno natjecanje (AZTN) iznimno veliku potporu javnosti, no i kritike i upite zašto AZTN tako revno istražuje sumnje u kršenje tržišnog natjecanja nekih od najvećih kompanija u Hrvatskoj baš uoči izbora i zašto samo protiv mobilnih operatera. Zašto, kako su nas upozorili čitatelji, Agencija primjerice nema sumnji na Agrokor i njegove članice ili pak na banke? To su samo neka od pitanja o kojima smo razgovarali s voditeljicom novoosnovanog Odjela za kartele AZTN-a Gorankom Marušić-Kontent. Unatoč tome što je Odjel osnovan prije manje od šest mjeseci, Marušić-Kontent kaže da njezin tim od šest stručnjaka za ekonomiju i pravo već radi punom parom istražujući, kako ih opisuje, povrede koje naviše štete potrošačima i umanjuju konkurentnost gospodarstva.

Zašto ste navodni kartel HT-a, Vipneta i Tele2 počeli istraživati tek 21. rujna, pune dvije godine otkako se dogodio?
To nije točno. Agencija na tom slučaju radi od 2009. godine. Provodili smo predistražne radnje kao i u brojnim drugim slučajevima. Gotovo dvije godine provodili smo ispitivanje stanja na tržištu, prikupljali podatke i činjenice kako bismo potvrdili indicije u postojanje zabranjenog. Na kraju je istraga zbog sumnje u kartel mobilnih operatera službeno započela 21. rujna, kad smo ih o tome i obavijestili.

Je li realno očekivati da ćete riješiti taj slučaj bez zviždača?
Svi zabranjeni sporazumi između konkurenata na istom tržištu, čije je postojanje Agencija do sada utvrdila, riješeni su bez pokajnika. No, zviždač bi u svakom, pa i u ovom predmetu svakako dobro došao. AZTN je utvrdio postojanje kartela u većem broju slučajeva, i sve to bez pokajnika, dok se u Europskoj komisiji ili tijelima država članica unazad deset godina, prema našim spoznajama, većina otkrivenih kartela temeljila na zviždačima.

Znači li to da možemo očekivati druge metode prikupljanja dokaza u tom predmetu, poput pretresa ureda telekomunikacijskih tvrtki ili pretresa stanova osoba umiješanih u slučaj?
Postupak je u tijeku i u ovoj fazi ne mogu o tome više govoriti.

Kako dokazujete kartel bez zviždača?
Ponašanje poduzetnika na tržištu po logici tržišnoga gospodarstva usmjereno je prema ostvarivanju profita i stjecanju što bolje pozicije u odnosu na konkurente. Zato tamo gdje postoji više tržišnih takmaca treba očekivati i oštru bitku. Ipak, u praksi smo imali pisanih sporazuma o nenatjecanju, cijenama i podjeli tržišta. S druge strane, na nekim smo tržištima uočili i nedostatnu tržišnu utakmicu. U istragama kartela traže se dokazi koji ukazuju da je takvo ponašanje nedvojbeno posljedica dogovora jer ne postoji drugi razlog kojim bi se njihovo ponašanje opravdalo.

Imate li neke financijske alate na koje se oslanjate?
Ekonomskim analizama pokušavamo dokazati da nema drugoga racionalnog objašnjenja da je na nekom tržištu došlo do istovjetnog i istodobnog povećanja cijena za isti iznos kod svih sudionika, osim ako su se oni o tom povećanju cijene dogovorili.

Kako izgledaju te analize?
Svaka naša odluka o postojanju zabranjenog sporazuma kartela počiva na opsežnim analizama koje, između ostalog, sadrže dokaze o postojanju dogovora kao što su pisani sporazumi, zapisnici, pokazatelji poslovanja te učinci toga zabranjenog dogovora na tržište. No u kartelskim predmetima od učinka na tržište važniji je cilj, odnosno namjera ograničavanja tržišnog natjecanja. To da se konkurenti dogovaraju o nastupu na tržištu ili o cijenama je samo po sebi zabranjeno.

AZTN navodno nije s istom revnošću, kojom istražuje telekome, istraživao Agrokor i njegove članice. Nastupa li Agencija selektivno?
Nesrazmjer je između percepcije javnosti i činjeničnog stanja. Točno je da Agencija do sada nije istraživala postojanje kartela u koji bi bio uključen Agrokor, ali samo zato što nikada nije zaprimila nijednu prijavu, pa čak ni anonimnu. Zato i sada javno pozivamo sve koji imaju saznanja ili indicija o tome da nam se jave, barem anonimno. Upravo su Agrokor i tržišta na kojima djeluje vrlo često predmet rada Agencije. Pojedinačno gledano, najveći broj mjera koji je Agencija u svojoj dosadašnjoj praksi nalagala i koje su provedene upravo se odnosi na Agrokor. Pratimo ga i na tržištu maloprodaje, na kojem se ne dopušta da njegov tržišni udio prijeđe tridesetak posto. Prema Agrokoru smo djelovali nizom mjera, od naloga za prodaje prodavaonica preko zabrane plasiranja pojedinih proizvoda iz asortimana koncerna na njegovim prodajnim mjestima do obveze prodaje tuđih proizvoda i zadržavanje zatečenog asortimana i slično. Zaboravlja se i na odluke Agencije protiv poduzetnika iz koncerna, kao što je, primjerice, Tisak, pri čemu smo utvrdili zloporabu vladajućeg položaja, koju je potvrdio i Upravni sud. Tisak je zbog toga podnio i ustavnu tužbu Ustavnom sudu i izgubio. Već smo potvrdili da je Agrokor zbog namjere preuzimanja Mercatora podnio prethodnu prijavu namjere koncentracije te da je taj postupak u tijeku.

Razvojna strategija

Nova faza elektrifikacije i inteligentne vožnje usmjerena je na europske ceste

Intervju

Kabeli su postali strateška osnova energetske i digitalne budućnosti Europe

Što je s bankama? I za njih čitatelji pitaju kako to da ne postoji nijedna sumnja u njihovo netržišno ili čak kartelsko djelovanje?
Jedino tržište koje prema zakonu AZTN nema pravo nadzirati je bankarsko tržište. Ima li tamo nedopuštenih koncentracija, zloupotreba tržišne snage ili kartela, o tome može govoriti jedino HNB. I tako će biti do ulaska Hrvatske u EU.

Jeste li spremni od ulaska u EU kontrolirati i bankarsko tržište?
Da, ulaskom Hrvatske u EU nadzor nad bankarskim tržištem dolazi u okrilje AZTN-a što je uobičajena praksa u Uniji. Mi se za to pripremamo jer karteli u bankarskom sektoru u EU nisu izuzetak.

Koje su industrije sklonije kartelskim sporazumima?
Obično one u kojima djeluje mali broj poduzetnika ili industrije, čiji su proizvodi homogeni ili “ne trpe” transporte na veće udaljenosti. Jedan od njih je cement za koji je Europska komisija već nekoliko puta utvrdila postojanje kartela. U Hrvatskoj imamo slučajeve da su se u kartele udruživale autoškole, novinski izdavači, upravitelji stambenih zgrada i trgovci uredskim materijalom.

Kako komentirate da se u Hrvatskoj za kartelske sporazume često sumnjiče udruge poduzetnika u određenim djelatnostima?
Udruge poduzetnika u velikom broju slučajeva štite struku na pozitivne načine, ali često sudjeluju ili pomažu i u nezakonitim dogovorima. Često je to posljedica i neznanja, nasljeđa, a ne namjere, pa je stoga jako važno i nadalje širiti znanje o tržišnom natjecanju.

Lani ste započeli s istragom dva građevinska kartela u kojima se spominju mnoga zvučna imena. U kojoj je fazi taj predmet?
Postupak je u tijeku i stoga to ne mogu komentirati, ali će javnost s našom odlukom u tom slučaju biti odmah upoznata.

Zašto kod nas nema pokajnika za slučajeve kartela?
Prema mojem mišljenju, to je stvar mentaliteta. Slično je i u Italiji. Ni tamo se poduzetnici, u predmetima koje vodi nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja, ne javljaju kao pokajnici. No ako potencijalni kartel postane predmet istrage Europske komisije, poduzetnici češće koriste blagodati toga instituta. Vjerujemo da će se mentalitet u Hrvatskoj početi mijenjati s prvim rješenjima u kojima AZTN dokaže postojanje kartela i za to izrekne novčanu kaznu poduzetniku, a ona može iznositi čak do 10 posto ukupnog prihoda ostvarenog u godini koja prethodi godini u kojoj je povreda zakona nastala. Očekuje se da će tada poduzetnici koji eventualno sudjeluju u kartelima početi razmišljati o AZTN-ovu programu pokajništva.

Što zviždač time dobiva?
Potpuni imunitet od plaćanja kazne dobiva pokajnik koji se prvi javi Agenciji s informacijama o kartelu, o kojem mi do tada ništa nismo znali te ponudi dokaz, kao i onaj tko dođe Agenciji s dokazom o postojanju kartela koji je AZTN već pokrenuo, ali nije imao dovoljno dokaza da ga riješi. Pokajnik ne mora biti jedan. Drugi pokajnik ima priliku smanjiti svoju kaznu 30-50%, idući 20-30%, a svaki nakon njega do 20%. No na AZTN-u je da procijeni dokaze svakog od njih te da utvrdi njihov doprinos okončanju postupka.

Je li HAKOM mogao spriječiti mobilne operatere u potencijalnom kartelskom djelovanju?
HAKOM-u operateri moraju prijaviti promjenu cijena, i to je uredno napravljeno. No HAKOM ne ulazi u njihovu visinu i nije njegov posao da kontrolira jesu li one iste, slične ili različite. HAKOM je tu da stvara preduvjete za učinkovito tržišno natjecanje, a u slučajevima kada dođe do narušavanja tržišta, posao preuzima AZTN. U dijelu stvaranja uvjeta za učinkovito natjecanje na telekomunikacijskom tržištu Agencija i HAKOM jako dobro surađuju.

Je li do sada ijedno rješenje AZTN-a za ‘kartele’ palo na Upravnom sudu?
Ne, nijedno rješenje o kartelu nije do sada palo odlukom Upravnog suda. Štoviše, Upravni sud potvrdio je najveći broj odluka Agencije u svim našim područjima djelovanja, što pokazuje da postupke u cijelosti provodimo prema zakonu.