Hrvatska će ove godine imati gospodarski rast od 0,6 posto i nije vjerojatno da će u bliskoj budućnosti doći čak i do umjerenog rasta; sljedeće godine gospodarstvo bi trebalo porasti za 0,8 posto, a 2013. godine 1,2 posto, objavila je danas Europska komisija (EK) u redovitim jesenskim gospodarskim prognozama.

Komisija je snizila prognoze o rastu hrvatskog gospodarstva u odnosu na proljeće ove godine. Komisija je u svibnju ove godine prognozirala ovogodišnji rast na 1,1 posto, a sljedeće godine 2 posto. Iako se čini da su gospodarske aktivnosti dotaknule dno u prvoj polovici godine, kada je pad BDP-a iznosio osam posto u odnosu na predrecesijsko razdoblje, nije vjerojatno da će doći čak i do umjerenog rasta gospodarstva u bliskoj budućnosti, navodi Komisija.

“Gospodarstvo je suočeno sa znatnim vjetrom u prsa na putu prema punom oporavku”, ističe Komisija i dodaje da visoka zaduženost kućanstava i poduzeća te potreba da smanje kreditnu zaduženost utječu na domaću potražnju. Hrvatsko gospodarstvo je u prvom kvartalu ove godine bilo u recesiji, dok je u drugom tromjesečju poraslo za 0,8 posto. Mjesečni podaci sugeriraju višu stopu rasta u trećem kvartalu, djelomično zbog snažne turističke sezone.

Kapitalne investicije su daleko od oporavka, a građevinski sektor ne pokazuje nikakve znakove obrata od negativnog trenda. Industrijska proizvodnja je smanjena 4,4 posto u odnosu na prošlu godinu i trend se nastavlja. Turizam je, s druge strane, dao znatan doprinos gospodarstvu, navodi Komisija dodajući da je broj dolazaka stranih turista povećan za 7,6 posto u prvih osam mjeseci ove godine.

“Povjerenje investitora doživjelo je snažan udarac tijekom recesije i trebat će neko vrijeme za oporavak. Kao pozitivna strana, očekivani ulazak u EU sredinom 2013. godine, trebao bi osigurati poticaj za investicijske aktivnosti tijekom razdoblja koje prognoze pokrivaju”, navodi Komisija. Inflacija bi sljedeće godine trebala pasti na 1,5 posto s 2,2 posto koliko je zabilježeno u rujnu, a 2013. trebala bi se povećati na 1,7 posto.

Proračunski deficit ove bi godine trebao porasti na 5,5 posto s 4,9 posto prošle godine. Sljedeće godine trebao bi pasti na 5,4 posto te na 5,2 posto 2013. godine. Predviđa se da će dug opće države porasti s 41,2 posto s kraja 2010. godine na 53,8 posto krajem 2013. godine. Nezaposlenost se ove godine predviđa na 13,6 posto, dok bi se sljedeće godine trebala lagano smanjivati na 13,2 posto i 12,4 posto 2013. godine.

Nakon loših izvoznih rezultata, Komisija u sljedeće dvije godine predviđa umjereni rast, koji će ipak biti niži od rasta tržišta na koje Hrvatska izvozi. Tijekom ove i sljedeće dvije godine domaća potražnja postupno zamjenjuje izvoz kao instrument rasta BDP-a. Izvoz roba i usluga će se, prema prognozama, povećati 0,9 posto u 2011. godini, sljedeće godine izvoz bi trebao porasti 2,5 posto, a 2013. godine 4,5 posto. Uvoz će se ove godine smanjiti za 2 posto, sljedeće godine će porasti za 1 posto, a 2013. godine predviđa se porast od 5 posto. Manjak u bilanci tekućih plaćanja ove će godine biti 1,2 posto BDP-a, sljedeće godine predviđa se smanjenje na 0, 6 posto, a u 2013. novi rast na deficita na minus 1,4 posto.

Iako je bankarski sektor pokazao otpornost tijekom otežanih uvjeta proteklih godina, najnovije turbulencije na međunarodnim financijskim tržištima mogle bi postati izazovom za hrvatske banke u stranom vlasništvu, ističe Komisija dodajući da će očuvanje financijske stabilnosti biti ključno za oporavak realnog gospodarstva. “Pogoršanje financijskih uvjeta za strane banke koje su vlasnice glavnih hrvatskih banaka vjerojatno će također rezultirati manje povoljnim kreditnim uvjetima za kućanstva i gospodarstvo”, navodi EK.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

(Hina/pd)