Ako bi izbjegavali šire definicije e-learninga ili e-učenja, mogli bi reći kako je to zapravo dostupnija nadogradnja znanja putem računalnih tehnologija, ali po znatno nižim cijenama od standardnih metoda učenja. Edukaciju u obliku e-učenja najčešće koriste tvrtke koje žele svojim zaposlenicima omogućiti da nadogradnjom znanja u područjima menadžmenta, vođenja projekata, stranih jezika, prodajnih vještina i drugih poslovnih vještina, pri čemu zaposlenici dobivaju priliku za osobni razvoj, a tvrtki povećavaju konkurentnost. Ipak, kada se o definicijama radi mora se objasniti razlika između e- knjige i e-učenja, spominje Tomislav Bišćan iz zagrebačke tvrtke Cognita s kojim smo razgovarali o temi e- učenja.

“E-knjiga je termin koji se koristi za udžbenike koji su preneseni u elektronski format, najčešće bez intervencija i obogaćivanja njihova sadržaja. Da bi neki materijal za učenje spadao u kategoriju e-učenja nužno je da ima dodanu vrijednost za polaznika edukacije. Ta dodana vrijednost odnosi se na metodičku i multimedijalnu realizaciju materijala za učenje” govori Bišćan. Tako današnja računala imaju mogućnost da materijale za učenje prilagode grupi ili svakom korisniku posebno, što daje puni smisao e-učenju. Dobar primjer za to je, spominje Bišćan, ugradnja ulaznih testova u materijale za učenje na osnovu kojih se materijal za učenje može prilagoditi za osobu koja ga koristi na način da se preskoče dijelovi u kojima je korisnik pokazao dovoljno znanje a iscrpnije prolaze dijelovi u kojem je pokazao lošije znanje. Ta prilagodba materijala za učenje uopće ne mora biti vidljiva za korisnika.

Potencijalni korisnici
Na pitanje tko su potencijalni korisnici ovakve vrste učenja, Bišćan odgovara: svi oni koji koriste računala i služe se internetom.“Sve više tvrtki u Hrvatskoj, domaćih i stranih, uvode e-učenje kao službenu metodu učenja. Primjeri kompanija koje su prepoznale prednosti e-učenja i implementirale Cognita eLearner LMS na nivou cijele kompanije su VIPnet i Podravka. Također, tvrtke kod kojih je fluktuacija broja zaposlenih tijekom godine velika, primjerice osiguravajuća društva, redoviti su korisnici ove metode učenja” kaže Bišćan. Inače, tvrtka Cognita razvila je prvi hrvatski LMS eLearner sustav za udaljeno učenje putem interneta kojeg su koristili i u implementaciji u sustave Podravke i VIPneta. Napominju kako se Cognita eLearner LMS lako integrira i sa ostalim sustavima u tvrtki kao što su HR aplikacije, Active Directory sustavi i slično.

Prednosti i nedostatci
Osnovne prednosti ovakve vrste učenja su efikasnost, dostupnost i niža cijena edukacije. “Efikasnost kod e-učenja proizlazi iz dvije činjenice. Prvo, e-učenje je usmjereno prema pojedinom korisniku. Rad u grupama ima svoje prednosti međutim u dijelu nastave koja se izvodi ex-cathedra dešava se efekt da ”konvoj ide brzinom najsporijeg vozila“ pa neki učenici bivaju zakinuti a nekima je nastava prebrza. E-learning omogućava da svaki polaznik u svom tempu prolazi kroz materijale za učenje, da se vraća na dijelove koji mu nisu jasni koliko god puta želi te da se ponovo vraća na pojedine dijelove nastave u trenutku kada mu zatrebaju – možda i mjesecima nakon što je edukacija završena” govori Bišćan. Drugo je, kaže, to što e-učenje omogućava da polaznik sam bira vrijeme kada će učiti čime se dodatno postiže efikasnost i ušteda vremena. Sama činjenica što polaznik nema troškove prijevoza i smještaja, već uči s radnog mjesta ili kući, znatno smanjuje cjelokupne troškove.

Nedostaci ovakve metode najviše proizlaze iz činjenice da određen broj ljudi nema razvijenu motivaciju za učenje. S obzirom da kod e-learninga nemate polaznika uvijek pod nadzorom potrebno je uspostaviti procese motivacije koji će osigurati da polaznik taj trening pohađa i da ga završi u određenom roku, kaže Bišćan. “Tvrtka Cognita niz godina skuplja stvarna iskustva kod implementacije e-learning u kompanijama. Kao svoju tržišnu prednost vidimo upravo poznavanje procesa change-managementa u e-learningu – promjena navika zaposlenika i prihvaćanja nove metode učenja” spominje Bišćan. Drugi nedostatak je kaže nedostatak socijalnih procesa pri učenju. Kako slobodno možemo reći da učenje preko CD-a ponekad zna biti i dosadno, tako može koncentraciju održati ponekad samo onima najmotiviranijima. Bišćan spominje kako oni u tvrtki pokušavaju premostiti problem usamljenog polaznika na način da velik broj njihovih treninga vode i nadziru predavači koji su dostupni polaznicima putem video-konferencija.

Razvijenost e-učenja
Kada se spominje internet, najčešće se uz njega bilježi riječ rast. Tako ni e- učenje nije iznimka. E- učenje u Hrvatskoj bilježi porast, dijelom u korporativnom sektoru a značajnije u akademskom. “Kriza ili ‘kriza’ posljednjih godina počevši sa 2009. godinom je u velikom broju tvrtki, sa ili bez pravog razloga, rezultirala odlukama o smanjivanju budžeta namijenjenih obrazovanju. E-učenje je, kao i ostali vidovi edukacije tu značajno trpilo” govori Bišćan. Ipak, kako je e-učenje daleko isplativije od standardnih metoda, tako su se i tvrtke u sustavima štednje radije odlučivale za ove programe. “Na duljoj vremenskoj bazi kao osnovni problem sa razvojem i prihvaćanjem e-learninga u Hrvatskoj vidim nezdravo poslovno okruženje koje je vladalo zadnjih godina.Osobe bez znanja i motivacije provodile su sustave uvođenja e- učenja u tvrtke, pogotovo u javnom sektoru, pa se na kraju događalo to se nitko od zaposlenika tim sustavom ne koristi. Na taj način je napravljena dvostruka šteta – upropašten je novac i napravljena loša reklama za ovaj posao. U takvoj organizaciji trebaju godine dok se ne promjeni stav o e-učenju kao ‘nečemu što im je instalirano ali nitko ne koristi”, zaključuje Bišćan.

Program po mjeri

Trošak uvođenja sustava e-učenja u tvrtke
Cijela investicija može imati povrat već nakon 2-3 godine, ovisno o tome koliko se zaposlenici školuju, govori Bišćan. Troškovi edukacije variraju – najjeftinija je varijanta polaziti već ustaljeni tečaj koji nije krojen prema posebnim zahtjevima tvrtke. Tako Cognita nudi rad na programima za učenje korištenja uredskim alatima, za web dizajn, upravljanje projektima, učenje stranih jezika, coaching i slično. Bišćan spominje kako i akademska zajednica u Hrvatskoj već godinama prepoznaje e-učenje kao komplementarnu metodu klasičnoj nastavi i sve je više kolegija na fakultetima koji dio nastave izvode i putem e-učenja. Očekuje se kaže da se neki kolegiji kompletno prebace u format e- učenja jer je to u zapadnom svijetu uobičajeno.

AKCIJA U TIJEKU

Evo gdje trenutno možete dobiti i preko 5.000 € popusta na novi auto

Nove dionice

Ne propustite novi val: Kako investirati u domaću grupaciju koja raste 38% godišnje?