Nakon što su vrh Ine ponovno uzdrmale nove trzavice oko toga tko će preuzeti poziciju izvršnog direktora za rafinerije i marketing, o čemu bi se moglo glasovati već možda u ponedjeljak, MOL je odlučio iznijeti listu razloga protiv hrvatskog kandidata. Naime, bude li rezultat glasovanja šesteročlane Uprave neriješen, izvjesno je da će mađarska strana progurati svog kandidata na temelju dvostrukog prava glasa šefa Uprave Zoltana Aldotta.

Na mjestu šefa rafinerija i marketinga Petera Chmurciaka, podsjetimo, koji iz osobnih razloga napušta Inu, ali i grupu Mol, mađarska strana želi vidjeti Artura Thernesza. On je, poručuju, u naftnom biznisu posljednjih 20 godina, radio je u Exxonu, a Molu se priključio 2005. “Mol vjeruje da samo međunarodni profesionalizam može Inu učiniti snažnijom, uspješnijom i regionalnim liderom i zato je g. Thernesz savršeni kandidat”, istaknuo je glasnogovornik Mola Domokos Szollar. Prijedlog hrvatske strane jest da mjesto preuzme Miroslav Krnić, dugogodišnji Inin kadar koji je u toj kompaniji proveo 25 godina između ostalog i na čelu rafinerijskog poslovanja. Iz Ine je otišao sredinom 2005. u privatni biznis i danas vodi konzultantsku tvrtku OG Adriatic. Mađari, međutim, Krnića drže kadrom “stare Ine” aludirajući na gubitke u poslovanju prije Molova preuzimanja.

“Gospodin Krnić desetljećima je radio u staroj Ini i podržavao odluke starog menadžmenta. Nažalost tijekom tih godina nije bilo ozbiljnih ulaganja i Ina je stagnirala. Gospodin Krnić bio je pomoćnik direktora kad je Davor Štern predložio zatvaranje rafinerije Sisak. Ne podržavamo ideju povratka u prošlost”, stoji u priopćenju Mola. Krniću se spočitava da je njegova tvrtka registrirana na zagrebačkoj adresi Pantovčak 42/1, ą to je sjedište i tvrtke Oil and gas consulting Jasminka Umićevića. Njih dvojica, inače, bivši su kolege iz Ine, a Krnić je jedno vrijeme radio kao Umićevićev zamjenik. Obzirom da je Umićević proljetos postao i energetski savjetnik HSLS-a Molu je povezanost argument da bi se izborom Krnića u Inu ponovno otvorila vrata politici na štetu profesionalizma. Ujedno se iz izvora bliskih Ini Krniću predbacuje da je iz kompanije otišao nakon Inine interne revizije slučaja nabavke nafte. Sam Krnić prije glasovanja Uprave nije želio komentirati Molove argumente. Tek je rekao da je njegov odlazak iz Ine 2005. bio sporazuman, a ne rezultat skandala ili štete za Inu.

Duga lista mađarskih razloga protiv domaćeg kandidata, očekivano, razbjesnili su hrvatsku stranu u Ini. Predsjednik NO-a Davor Štern kratko je poručio da se oko budalaština ne želi prepucavati preko medija. “S obzirom na situaciju u Ini, čvrsto vjerujem da je Miroslav Krnić najbolji izbor za to mjesto. On dobro zna tržište za razliku od protukandidata”, rekao je Štern. Konzultant Jasminko Umićević za Poslovni dnevnik objasnio je da obje tvrtke imaju imaju isto sjedište jer im se “uredi nalaze u istoj zgradi, no međusobno nemaju izravne veze”. “Krnić je bio moj pomoćnik prije jedanest godina u Ini i njegov profesionalizam i znanje su neupitni. Svako imputiranje da tu politika nešto radi je glupost i još jedan neuspješni spin Molova osebujnog glasnogovornika koji će ostati zapamćen po nizu stupidnih izjava o DORH-u, Hanfi te crtićima profesora Baltazara. Činjenica je da otkad Mol vodi rafinerijski biznis na tom mjestu već mijenja trećeg čovjeka, izgubljeno je 30 posto tržišta veleprodaje, a rafinerije posluju gubitkom većim od 800 milijuna kuna”, istaknuo je Umićević.

Neslužbeno upućeni objašnjavaju da je razlog što Mol forsira svog čovjeka jest što je to jedna od ključnih pozicija. Uz direktora financija, jedino šef rafinerijskog biznisa ima pregled cijena nafte i naftnih derivata na tržištu koje može usporediti s fakturama za naftu kojom Mol opskrbljuje Inu. “Radi se o više od dvije milijarde dolara troška za Inu i jasno je zašto Mol želi na tim pozicijama svoje ljude jer se cijelo vrijeme prema Ini ponaša kao prema podružnici što ona nije pa mu ne odgovara da hrvatska strana postavlja pitanja”, kaže naš sugovornik.

Argumenti

Gomilanje gubitka iz rafinerija
Dok mađarska strana naglašava da je Ina investirala više od 8 milijardi kuna, od čega 4 milijarde u modernizaciju, odnosno 3 milijarde nakon što ju je u 2008. preuzeo Mol, domaća strana ističe gubitke kao argument za postavljanje stručne i iskusne osobe. Na kraju 2004. segment rafinerije i marketing imao je dobit od 767 milijuna kuna, 2005. smanjila se na 224 milijuna, 2006. dalje pala na 170 milijuna kuna. Dok je na kraju 2007. zabilježen plus od tek 59 milijuna kuna već iduće godine gubitak se popeo na nevjerojatnih 1,26 milijardi kuna. I zadnje tri godine rafinerijski biznis je u znatnom minusu: 2009. iznosio je 621 milijun, 2010. 878 milijuna kuna. Prema posljednjem izvješću, u samo devet mjeseci ove godine gubitak tog segmenta iznosio je 834 milijuna kuna.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo