U posljednjih pola godine snažno su porasli troškovi zaduživanja u inozemstvu, a neizvjesnost stranih investitora i nesigurnost financijskih tržišta zbog europske dužničke krize pogoršali su inozemne uvjete financiranja države. Pogoršali su se i uvjeti financiranja europskih bankarskih grupa u čijem su vlasništvu domaće banke što će otežati i poskupiti uvjete zaduživanja domaćih tvrtki, upozorila je Hrvatska narodna banka u najnovijem Biltenu o bankama.

Tvrtke ne investiraju
Već sredinom ove godine snažno je usporilo ukupno financiranje korporativnog sektora koje uključuje financiranje kod banaka i ostalih kreditora u Hrvatskoj i inozemstvu. To je prije svega posljedica nastavka trenda razduživanja tvrtki prema stranim kreditorima, dok je prema domaćim bankama dug lagano nastavio rasti. “Stagnacija duga tvrtki odraz je izostanka domaće investicijske aktivnosti, a kao posljedica toga je i slabija korporativna potražnja za kreditima”, stoji u Biltenu.Niti stanovništvo više ne žuri s uzimanjem kredita; u prvoj polovici godine krediti stanovništvu nisu se oporavili što održava i dalje tešku gospodarsku situaciju, ali i visoku cijenu zaduživanja. U strukturi kreditiranja građana stambeni krediti stagniraju, a autokrediti nastavljaju kontinuirani pad u prvoj polovici godine. Kad je u pitanju država, inozemni dug smanjio se za 0,3 milijarde eura u drugom tromjesečju. Manji dug rezultat je jačanja eura, ali i drugačije strukture inozemnih stranih ulaganja koja se promijenila zbog zamjene dijela dužničkih u korist vlasničkih potraživanja, dok su nova vlasnička ulaganja iznosila tek 100 milijuna eura.

Nervoza zbog Grčke
“Promatraju li se isključivo neto transakcije pad ukupnog duga održava smanjenje duga središnje države i poduzeća dok se intenzitet zaduživanja banaka pojačao. Unatoč blagom smanjenju duga, središnja je država zajedno s javnim poduzećima od početka krize bila glavni generator porasta javnog duga”, napominje se u Biltenu. Razvoj situacije u Grčkoj i prelijevanje nervoze na ostatak (pre)zaduženih zemalja eurozone, utjecat će i na otplatu domaćeg inozemnog duga. Bruto inozemni dug svih sektora krajem srpnja iznosio je 46,9 milijardi eura, pokazuju podaci HNB-a. Prema projekciji otplate, do kraja u 2011. treba otplatiti 1,6 milijardi eura. Nervoza zbog grčke krize već je podigla premiju rizika (CDS) s 200 na malo manje od 500 baznih ove godine radi čega je trošak kamata na dug porastao za oko 15 posto.

Rast zaduživanja
Viši trošak kamate, zajedno s većim subvencijama za poljoprivredu, povisili su rashode konsolidirane središnje države. Zbog toga je ukupni fiskalni manjak u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio 10,3 milijarde kuna što je 1,4 milijarde kuna više nego u istom razdoblju lani. Da bi financirala svoje potrebe, država se nastavila zaduživati na domaćem i inozemnom tržištu i krajem srpnja dug središnje države porastao za 14,1 milijardu kuna nego krajem 2010. te dosegnuo 150,1 milijardu kuna.

Ino zajmovi

Novi udar građevinarima
Osim kod kuće, pogoršani uvjeti financiranja pogodit će i već tvrtke koje su se direktno zadužile u inozemstvu, očekuju stručnjaci. Pritvaranje inozemnih izvora kreditiranja, značit će i odbijanje mogućnosti refinanciranja kredita odobrenih prije nekoliko godina. To se prvenstveno odnosi na građevinare kojima bi to dodatno moglo otežati preživljavanje.