Ina – Rekordna dobit u devet mjeseci
PRIHOD 22,7 mlrd. kuna
DOBIT 2,07 mlrd. kuna
Ina Grupa je u devet mjeseci ove godine ostvarila neto dobit od 2,07 milijardi kuna, što je rast od čak 1,51 milijardu kuna ili 270 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuje financijsko izvješće objavljeno na Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihodi hrvatske nacionalne naftne kompanije u strateškom partnerstvu s mađarskim Molom, popeli su se za 22,8 posto na 22,7 milijardi kuna. U prvih devet mjeseci 2011. godine, Ina Grupa je ostvarila EBITDA-u od 5,77 milijardi kuna i dobit iz osnovne djelatnosti od 3,27 milijardu kuna (oboje bez jednokratnih stavki), što je 56 posto odnosno 68 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Poboljšani rezultati posljedica su promjenjivih uvjeta u okruženju, napretka operativnog poslovanja i pozitivnog utjecaja realiziranih ključnih investicijskih projekata, pojašnjava se u izvješću. Segment djelatnosti Istraživanje i proizvodnja bio je glavni pokretač unaprijeđenih rezultata u prvih devet mjeseci, uslijed viših cijena sirove nafte i povećane prosječne dnevne proizvodnje ugljikovodika koji su poduprli rezultate segmenta. No, povećana proizvodnja ugljikovodika nije mogla biti potpuno realizirana zbog prestanka rada Rafinerije nafte Sisak i kašnjenja u naplati potraživanja iz Sirije, napominju iz Ine. Kako dalje navode, izazovno rafinerijsko okruženje i produljeno razdoblje optimizacije tijekom puštanja u rad hidrokreking postrojenja u Rafineriji nafte Rijeka i požar u Rafineriji nafte Sisak te manja tržišna potražnja bili su glavni činitelji negativnih rezultata segmenta djelatnosti Rafinerije i marketing u prvih devet mjeseci. U trećem tromjesečju 2011., Ina Grupa dosegnula je EBITDA (bez jednokratnih stavki) od 1,68 milijardi kuna, što je rast od 10 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, prvenstveno kao rezultat poraslih cijena ugljikovodika zajedno s većom prosječnom dnevnom proizvodnjom. S druge strane, dobit iz osnovne djelatnosti (isključivši jednokratne stavke) bila je 22 posto manja te je iznosila 764 milijuna kuna, uglavnom zbog negativnog utjecaja porasle amortizacije u usporedbi s trećim tromjesečjem 2010. godine. (Darko Bičak)

Ingra – Daljnji pad prihoda
PRIHOD 160 mil. kuna
GUBITAK 48 mil. kuna
Zagrebačka građevinska tvrtka Ingra izvjestila je o 48 milijuna kuna gubitka u prvih devet mjeseci 2011. godine. U odnosu na isto razdoblje lani, tvrtka je povećala gubitak 33 posto, odnosno za 12 milijuna kuna. Konsolidirani poslovni prihodi Ingre u prvih devet mjeseci manji su na godišnjoj razini za 35 milijuna kuna, odnosno za 18 posto, i iznosili su 160 milijuna kuna, uglavnom zbog sporije realizacije projekata u cestogradnji, kažu iz Uprave te tvrtke. U strukturi prihoda povećan je udjel prihoda s inozemnih tržišta na 25 posto. Razlog je, kako se navodi, početak realizacije ugovora u Iraku i slabije realizacije jedne dionice autoceste u Hrvatskoj, zbog usporenog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Ostali započeti i ugovoreni projekti teku u skladu s ugovorenom dinamikom, kažu u Ingri. Kompanija je krajem listopada izvijestila da planira otvoriti predstavništvo u najvećem turskom gradu Istanbulu. Kako pojašnjavaju iz te tvrtke, Nadzorni odbor ovog društva dao je suglasnost na prijedlog Uprave za otvaranje predstavništva Ingre u Turskoj. “Cilj otvaranja budućeg ureda Ingre u Istanbulu je širenje poslovnih aktivnosti na tursko tržište kao i suradnja s turskim tvrtkama na trećim tržištima, poglavito na tržištima u okruženju, čime bi Ingra dodatno ojačala svoju prisutnost na Bliskom istoku”, ističu iz tvrtke. Prema informacijma same tvrtke, Ingra trenutno ima inozemne urede u Alžiru, Njemačkoj te Bosni i Hercegovini. Tradicionalna tržišta ove građevinske kompanije uključuju, između ostalih, Njemačku, Rusiju, Ukrajinu, Alžir, Libiju, Sudan, Niger, Nigeriju, Irak, Iran, Jordan i Siriju. O međunarodnim planovima Ingre govori i činjenica da je ova zagrebačka građevinska tvrtka tijekom ljeta zaključila sporazum o poslovnoj suradnji s talijanskom tvrtkom Bonatti. S Talijanima su definirana tržišta od obostranog interesa – Hrvatske, Iraka, Alžira i Saudijske Arabaije, na kojima bi obje tvrtke udružile svoja znanja, resurse i reference. (Darko Bičak)

Dalekovod grupa – Izlaz traže u inozemstvu
PRIHOD 879,4 mil. kuna
GUBITAK 110,3 mil. kuna
Dalekovod grupa u prvih je devet mjeseci ove godine zabilježila čak 110 milijuna kuna gubitka. U nerevidiranom konsolidiranim izvještaju, koji je na Zagrebačkoj burzi objavljen nekoliko minuta nakon trgovanja u ponedjeljak, stoji kako je u samo trećem tromjesečju ova grupacija imala 71,8 milijuna kuna gubitka. Ukupni prihodi iznosili su 879,4 što je gotovo trećinu manje nego u istom razdoblju lani. Ukupni rashodi bili su 989,7 milijuna kuna. “Negativni rezultat posljedica je nastavka negativnih makroekonomskih trendova na domaćem tržištu, koji se prvenstveno očituju u padu investicija u infrastrukturne projekte i to u gotovo svim područjima u kojima poslujemo”, poručuje Uprava. Nedostatak ugovorenih poslova, Dalekovod pokušava nadomjestiti poslovanjem na inozemnim tržištima na kojima su izvezli 352 milijuna kuna. Također, Dalekovod opterećuje i proces restrukturiranja koji je iznosio 71,1 milijun kuna. Grupa je protekla dva mjeseca ugovorila dodatnih 123 milijuna eura međunarodnih poslova. (Tin Bašić/VLM)

Kraš – Isplatilo se preuzimanje Karoline
PRIHOD 788,8 mil. kuna
DOBIT 18,8 mil. kuna
Najveća hrvatska i regionalna konditorska industrija, zagrebački Kraš, u prvih devet mjeseci 2011. godine ostvarila je 18,8 milijuna kuna dobiti. Tvrtka je u istom razdoblju lani imala dobit 12,5 milijuna kuna, no u Krašu pojašnjavaju da ove dvije brojke nisu usporedive jer je u međuvremenu tvrtki pripojena osiječka Karolina koja je uvelike utjecala na ovogodišnje rezultate. Kraš Grupa je tijekom prvih devet mjeseci ove godine ostvarila konsolidirane ukupne prihode u visini 788,8 milijuna kuna, što je 10,6 posto više u odnosu na prvih devet mjeseci 2010. Ukupni rashodi istovremeno su porasli 10,3 posto, na 765,2 milijuna kuna. Na domaćem tržištu ostvareni su prihodi od prodaje u visini 410 milijuna kuna, dok je od prodaje u inozemstvu ostvareno 323,5 milijuna kuna prihoda. Razina prodaje na domaćem tržištu uvjetovana je visokom razinom uvoza konditorskih proizvoda te smanjenom kupovnom moći koja je posljedica krize, ocjenjuju u Krašu. U prvih devet mjeseci Kraš je povećao izvoz u Saudijsku Arabiju, Australiju i Kanadu, te u Sloveniju, Makedoniju i Češku. U osječkoj Tvornici keksa, vafla i slanica Karolina, koja posluje u sustavu Kraša, završena je prva faza Kraševih investicija, vrijedna oko pet milijuna eura, a slična vrijednost ulaganja očekuje se i iduće godine pokretanjem novih linija za proizvodnju slatkog i slanog programa. U rujnu su postavljene dvije nove linije za proizvodnju vafla na kojima se do kraja godine očekuje zapošljavanje 60 novih radnika te proizvodnja oko 1500 tona napolitanki. Početkom 2012. očekuje se postavljanje treće linije za proizvodnju vafla s proizvodnjom 600 tona godišnje, te linije za proizvodnju 650 tona slanih štapića. (Darko Bičak)

Optima – Rast poslovnog interneta
PRIHOD 367,7 mil. kuna
DOBIT 57,1 mil. kuna
Optima Telekom, drugi po veličini hrvatski operater, u prvih devet mjeseci 2011. ostvario je 57,1 milijun kuna operativne dobiti, što je 28,3 posto više nego u istom razdoblju lani. Ukupni konsolidirani prihodi Optime su u devet ovogodišjih mjeseci iznosili 367,7 milijuna kuna, što je porast od 6,1 posto, a kako navode iz te tvrtke, nastavljen je trend smanjivanja gubitka prije poreza koji je smanjen za 20,8 posto. Ističući kako nastavljaju s pozitivnim trendovima u poslovanju, iz Optime dodaju da su najveći porast zabilježili u segmentu interneta, podatkovnih i multimedijalnih usluga. Prihodi od internet usluga porasli su 18,7 posto, a u poslovnom segmentu bilježi se sve izraženija potreba za većim kapacitetima pristupa internetu. (Darko Bičak)

Plava laguna – Noćenja više za šest posto
PRIHOD 505,3 mil. kuna
DOBIT 140,6 mil. kuna
Porečka Plava laguna u ovoj je turističkoj sezoni povećala broj noćenja oko šest posto, a fizičke pokazatelje pratio je i rast prihoda od prodaje oko sedam posto u odnosu na lani, zahvaljujući povećanju cijene smještaja u hotelima i kampovima Plave lagune, kao i više razine tečaja eura u odnosu na prošlu godinu. Ukupan prihod tvrtke u čije poslovanje ulaze kapaciteti u Poreču i Dubrovniku porasli su u ovoj godini za oko sedam posto dosegavši 505,3 milijuna kuna, a neto dobit koja je za prvih devet mjeseci lani iznosila 112,5 milijuna kuna, u ovoj je godini porasla na 140,6 milijuna, odnosno oko 26 posto. Plava laguna u sastavu je grupacije Lukšić koja je nedavno od Gorana Štroka i EBRD-a preuzela Jadranske luksuzne hotele. (Marija Crnjak)

Saponia – Rast dobiti 30 posto
PRIHOD 253 mil. kuna
DOBIT 6,4 mil. kuna
Osječka kemijska industrija Saponia zabilježila je u devet ovogodišnjih mjeseci 6,4 milijuna dobiti, što je povećanje od 30 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U ovom razdoblju Grupa Saponia ostvarila je ukupne prihode 522,9 milijuna kuna, što je rast od sedam posto u odnosu na 2010. Prihodi od prodaje ostvareni su u iznosu od 509,4 milijuna kuna i porasli su za 8,4 posto. Ukupni rashodi iznose 516,2 milijuna kuna i u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine povećani su 6,8 posto. Iz Saponije pojašnjavaju da su ovakvi rezultati bili planirani. (Darko Bičak)

Brodogradilište Viktor Lenac – Prihod na razini 2010.
PRIHOD 207,9 mil. kuna
DOBIT 2,12 mil. kuna
Riječko remontno brodogradilište Viktor Lenac je u prva tri ovogodišnja tromjsječja zabilježilo dobit od 2,12 milijuna kuna, izvjestili su u Rijeci. Istodobno je ostvaren prihod od 207,9 milijuna kuna. U odnosu na isto razdoblje lani, Lencu je dobit pala 45 posto, a prihod za 0,33 posto. Kako je riječ prvenstveno o remontnom brodogradilištu, čak 170 milijuna kuna prihoda dolazi od remonta 54 broda. Ostatak prihoda dolazi uglavnom od preinaka na brodovima, a tu u Rijeci prije svega ističu radove na brodovima Seminole te Marko Polo. (Darko Bičak)

model uspjeha

Nije problem u umjetnoj inteligenciji – problem je što kompanije još ne znaju što s njom

Nova valuta

Nova industrijska revolucija ne događa se u proizvodnji – nego u električnoj energiji