Iako proizvođači automobila jednoglasno uzdižu korisnost električnih automobila, mišljenja su im podijeljena oko rješavanja, recikliranja i prenamjene skupih novih akumulatora nakon što se istroše.

Tvrtke koje se bave “urbanim rudarstvom”, izdvajanjem dragocjenih metala iz odbačenih elektroničkih uređaja, započele su s izgradnjom infrastrukture za preradu djelomično istrošenih akumulatora; predstavnici konzultantske tvrtke Frost & Sullivan procjenjuju da će ih do 2020. godine biti 500.000 godišnje. “Nema zelenih automobila bez zelenog recikliranja”, kaže Ghislain Van Damme, menadžer u ovdašnjoj tvrtci Umicore, jednoj od najvećih tvrtki za recikliranje metala iz elektroničkog otpada. Tvrtke koje se ne budu bavile recikliranjem “naštetit će svojem imenu”, kaže, a moguće su i novčane kazne i sudske tužbe ako akumulatore budu nezakonito spaljivale ili odlagale. U mnogim će slučajevima proizvođači automobila biti odgovorni za konačnu pohranu akumulatora zbog postroženih zakona o recikliranju, naročito u Europi. Međutim, hitnost je ublažio faktor troškova. Najnoviji i najsnažniji litijski akumulatori imaju manju reciklažnu vrijednost nego raniji modeli. Litija ima u izobilju iako su glavni izvori u Čileu i Boliviji daleko od centara za proizvodnju automobila. “Možete računati na stalnu i pojačanu glad za metalima, pa tako i za litijem”, smatra P. Aswin Kumar, analitičar u tvrtci Frost & Sullivan. “Recikliranje litija i dalje je pet puta skuplje od iskapanja, a zakoni o zaštiti okoliša i dalje će poticati recikliranje.”Akumulatori za hibridne i električne automobile znatno su snažniji i veći od olovnih akumulatora, a neki teže i po 250 kilograma. Akumulatori su vjerojatno najskuplji dio automobila zato što je postupak izrade složen. Energija je pohranjena čak i u djelomično ispražnjenim akumulatorima te netko tko njima pogrešno rukuje može izazvati požar ili šok. Toyota Motor ima partnere u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama koji se bave recikliranjem akumulatora. Tvrtka akumulatore iz Priusa prodanih u Americi šalje u Japan jer je ondje postupak recikliranja učinkovitiji.

Honda Motor reciklirala je gotovo 500 akumulatora iz starih električnih hibrida, no još uvijek istražuje nove metode obrade iskorištenih akumulatora. General Motors i Nissan Motor, čiji su Chevrolet Volt i Nissan Leaf noviji modeli, sklopili su ugovor s tvrtkama koje se bave energetikom radi iskorištavanja starih akumulatora, a najvjerojatnije će se raditi o pohrani energije vjetra ili sunca za kasniju uporabu. Neke se vlade također uključuju u priču s akumulatorima zbog postupka izrade i pitanja sigurnosti. Američka je vlada tvrtki Toxco omogućila 9,5 milijuna dolara za izgradnju postrojenja za recikliranje akumulatora u Ohiju. Njemačka je vlada Chemetallu, dijelu konzorcija kojemu pripadaju i Volkswagen i Audi, dala 8,2 milijuna dolara. Britanska je vlada odobrila 813.000 dolara za sličan projekt jednog skupini tvrtki, među kojima je Axeon, proizvođač litijskih akumulatora. Takva vrsta recikliranja “u Velikoj Britaniji uopće ne postoji”, kaže Lawrence Berns, izvršni direktor Axeona. U Umicoreovoj novoj tvornici u Hobokenu blizu Antwerpena iz akumulatora se vade gotovo svi elementi, uključujući kobalt, nikal, litij i rijetki metali. Pri visokoj se vrućini odvajaju plastični pokrivni materijal i stvara plazma, tj. plin visoke temperature, koja metale odvaja od drugih materijala. Postupkom se dobivaju metalne slitine veličine debla, a neke teže više od 2000 kilograma. U Umicoreovoj se tvornici ti komadi prerađuju radi ponovne prodaje metala proizvođačima akumulatora, vjetroturbina i drugih proizvoda visoke tehnologije. Izdvaja se i tvar koju Rhodia, francuska tvrtka koja se bavi kemikalijama, rafinira i pretvara u rijetke elemente. Moguće je da će u novom životu akumulatori poživjeti i do 20 godina, kaže viši menadžer General Motorsa Pablo Valencia. A što poslije? “Na tome još radimo, pratite nas”, kaže.

James Kanter