Nakon dogovora europskih lidera o načinu rješavanja dužničke krize, na valutnim je tržištima euro proteklog tjedna znatno ojačao. No, idućih bi dana njegov tečaj mogao pasti jer je sve izglednije da će Europska središnja banka uskoro olabaviti monetarnu politiku.

Tečaj eura prema američkoj valuti ojačao je prošloga tjedna 1,8 posto, na 1,4150 dolara, dok je u odnosu na japansku valutu porastao 1,2 posto, na 107,25 jena. Dolar je, pak, oslabio prema jenu, pa je njegov tečaj skliznuo 0,7 posto, na 75,75 jena. U četvrtak je u jednom trenutku zaronio na najnižu razinu u povijesti, 75,66 jena. Nakon što je na summitu čelnika eurozone postignut dogovor s bankama o otpisu 50 posto grčkog duga, dokapitalizaciji banaka i povećanju kreditnih kapaciteta kriznog fonda eurozone, u četvrtak je euro snažno ojačao. Njegov je tečaj u jednom trenutku dosegnuo 1,4248 dolara, najvišu razinu u sedam tjedana.

Međutim, već u petak zaronio je ispod 1,42 dolara, što je posljedica slabe aukcije talijanskih državnih obveznica na kojoj je zabilježen novi najveći prinos od priključenja Italije eurozoni. Prinos po 10-godišnjim obveznicama dosegnuo je 6,06 posto, dok je mjesec dana prije iznosio 5,86 posto. To je bila prva aukciji državnih obveznica u eurozoni nakon postizanja dogovora o mjerama za suzbijanje krize i pokazala je skepticizam ulagača u vezi tog dogovora.

Analitičari kažu da euro ostaje ranjiv, budući da eurozona još treba pronaći sredstva za povećanje kriznog fonda. Postoje i dalje sumnje da će europski fond za financijsku stabilizaciju (EFSF), povećan s 440 milijardi na oko 1.000 milijardi eura, biti dostatan za suzbijanje krize. “Premda je postignut napredak u vezi EFSF-a, talijanska aukcija pokazuje da tržište šalje signale da se kraj krize ne nazire”, kazao je Stephen Gallo, analitičar u tvrtki Schneider FX.

Iako će dogovor sa summita spriječiti da kriza u eurozoni u kratkoročnoj perspektivi izazove katastrofu na financijskim tržištima, i dalje su prisutne sumnje u njegov pozitivan utjecaj na rast regije. Niz makroekonomskih podataka podržava stajališta da je eurozona na rubu recesije, pa je velika vjerojatnost da će Europska središnja banka (ECB) uskoro morati olabaviti monetarnu politiku.

”Razina PMI indeksa menadžera nabave ukazuje na slabljenje gospodarske aktivnosti te da je eurozona već u recesiji. Stoga je samo pitanje vremena kada će ECB smanjiti ključne kamate na najmanje 1 posto”, kaže Jens Nordvig, strateg u tvrtki Nomura Securities. Premda se ne očekuje smanjenje kamata već idućega četvrtka na sjednici čelnika ECB-a, moguće je, kažu analitičari, da će središnja banka nagovijestiti popuštanje monetarne stege.

S druge strane, splasnula su očekivanja da će američka središnja banka Fed nastaviti s labavljenjem monetarne politike jer je rast tamošnjeg gospodarstava ubrzan. U trećem je kvartalu američki bruto domaći proizvod porastao 2,5 posto, dok je u prethodnom tromjesečju rast iznosio mršavih 1,3 posto. To je podržalo američku valutu, pa je njezin tečaj u petak porastao prema gotovo svim najvažnijim svjetskim valutama.

(Hina/pd)

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište