Izjednačenost HUP-ovih ocjena predizbornih programa HDZ-a i Kukuriku koalicije te činjenica da se poslodavci nisu željeli izjasniti koji od programa javno podupiru mnoge je razočarala. U HUP-u kažu da im i nije intencija bila pozivati birače na odabir stranke koju će zaokružiti na biračkim listama 4. prosinca, već potaknuti sve političke opcije da se u fokus samih kampanja umjesto rasprava o prošlosti stavi gospodarstvo jer bez njega nema izlaska zemlje iz krize.

Naravno, traže i da pristup toj temi bude što bliži njihovoj procjeni mjera koje u ovom trenutku i okruženju treba poduzeti za spas od krize. Te su prijedloge prezentirali prije nekoliko mjeseci svim političkim strankama i činilo se, kako sada kažu poslodavci, da su od svih važnijih stranaka dobili potpunu potporu i naznake da će te ideje ugraditi u većem obujmu u svoje programe. Ispostavilo se pak suprotno: da su glavne stranke poprilično ignorirale HUP-ove prioritete za ozdravljenje gospodarstva, čak njih 40 posto nisu ni spomenule u svojim programima. U poslovnim krugovima prevladava i mišljenje da nije realno očekivati da bi krupni kapital javno pozivao birače i otvoreno ukazivao tko od kandidata na parlamentarnim izborima podržava njegove interese. Diskutabilnim se naravno može sagledavati i realnost ciljeva i mjera koje u svom programu ističe HUP, a isto tako i niz ocjena koje su programi dobili od nezavisnih ekonomista angažiranih na tom zadatku. Na kraju, nevjerojatnim se i dalje čini da su i HDZ i Kukuriku koalicija jednako razočaravajući za poslodavce. Tim više što je HUP pozivao stranke na “reviziju”. Jer kada je posljednji put HUP imao hrabrosti iskazati nezadovoljstvo jednom politikom i javno reći u koga na političkoj sceni ima povjerenje da će provesti ono što gospodarstvu treba, nije to činio na ovakav način. Mnogi su smetnuli s uma, no krajem prosinca 1999. predstavnici HUP-a Branko Roglić i Željko Ivančević ne samo da su dali javnu potporu programu Koalicije SDP-HSLS, nego su s njezinim liderima Ivicom Račanom i Draženom Budišom potpisali i “Sporazum o ostvarivanju novog smjera hrvatske gospodarske politike”. Time su iskazali obostranu spremnost da zajednički nakon izbora preuzmu svoj dio odgovornosti za izlazak iz krize. Tako gledano, rezerviranost HUP-a još je zanimljivija.