Predizborni programi političkih stranaka izvoznicima daju vrlo malo optimizma da će im država u idućem razdoblju omogućiti poticajno okruženje kojim bi ojačali svoje poslovanje u još jednom valu recesije koji prolazi naša glavna izvozna tržišta, ona Europske unije. Vrlo otvoreno na to su jučer ukazali Hrvatski izvoznici, a posebno potpredsjednik udruženja Ante Babić, koji je svojim pesimističnim procjenama, kao makroekonomist i kao nekadašnji državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, neugodno iznenadio potpredsjednika Vlade Domagoja Miloševića.
On u slučaju svoje stranke, HDZ-a, smatra da je ne samo u programu nego i u svom radu u Banskim dvorima pokazala kako je u krizi naučila cijeniti važnost izvoza i daje mu potreban tretman jer na njemu temelji daljnji razvoj hrvatskoga gospodarstva. S Miloševićem, koji je i sam donedavno bio član HIZ-a i Hrvatske udruge poslodavaca, u polemiku je promptno ušao savjetnik Pantovčaka za gospodarstvo Boris Cota, ali i predsjednik HUP-a Ivan Ergović. Za Cotu Hrvatska nema šanse iskoristiti ulazak u EU kako bi poboljšala vanjskotrgovinsku bilancu, ne riješi li prethodno svoju konkurentnost. A nju je nemoguće popraviti ne prione li se čim prije ozbiljnom sređivanju, odnosno, kako Cota kaže, cjenovnoj i necjenovnoj prilagodbi te strukturnim reformama. Ukratko, time se obuhvaća troškove rada i daljnju fleksibilizaciju tržišta rada. Prema Cotinu mišljenju, sve dok troškovi rada u Hrvatskoj ne budu pratili produktivnost, što dugi niz godina nije slučaj, nema nam boljitka. Takav pogled na situaciju pozdravljaju i poslodavci, uz opasku da je privatni sektor u Hrvatskoj takav proces prilagodbe, ma koliko nepopularan bio, već proveo. Srezan je broj zaposlenika u tvrtkama, reducirane su im plaće i više, kako ističe Ivan Ergović, prostora za rezanje nema. No jedini koji u Hrvatskoj taj proces još nisu prošli, a čiji bi se efekt svakako prelio na gospodarski sektor i njegovo opterećenje, oni su u javnom sektoru. U fazi prije izbora, naravno, nije popularno govoriti o tom nužnom reformskom zahvatu, no svima je jasno, tko god osvojio mandat za formiranje nove Vlade u Hrvatskoj, morat će provesti takav neugodni posao želi li doista pomoći gospodarstvu i izbjeći situaciju koju prolaze oni koji su također godinama izbjegavali provesti usklađivanje troška rada i produktivnosti, poput Portugala ili Grčke.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Obavezno pročitati danas članak iz večernjaka o Argentini…u 8 godina učetverostručen BDP…i to čistim državnim intervencionizmom…što znači da uopće nema nikakvog problema u državnom intervencionizmu ako prosuktivno trošiš,ako imaš planiranje,znaš što želiš postitći i onda tražiš načine kako to postići…
Naravno treba poznavati okruženje i strukturu gospodarstva…
Ja glasam da se nerealan tečaj proglasi državni intervencionizmom prema uvoznicima…a i hrpetina nekakvih udruga koje formiraju cehove u privatnom sektrou i utjecajem na javni sektor sebi osiguravjau ekstra profite…
Inače Ergoviću,velika većina R & D je došla iz državnih kapaciteta…to uopće ne isključuje privatnu inicijativu…
Stvaranje je poprilično jednoliko raspoređeno a zgrtanje nije…Zgrće se financijskim inženjeringom,političkim vezama a ne radom…
Korporacije su sve rezultat javno privatnog partnerstva…ako već prizivate ukidanje države iz gospodarsvta onda ukidajte centralnu banku,oduzmite državi monopol nad novcem,ukinite državne subvencije na štednju čime biste im
s.ebali institut frakcionalnog bankarstva koji i je uzrok svih kriza…pored ostelih stvari
Jer nama je suđeno da upadenom udužničku prema samom modelu monetarne politike…korupcija,neefikasnot je samo ubrzavanje tog neumitnog procesa…a monetarna politika je do sada bila najhvaljeniji dio koji je izlazio iz javnog sektora…i ako privatiziramo ta poduzeća i smanjimo javni sektor bute vidli kak se i dalje budemo zaduživali…ja također mislim da je u cijelom janvom sektoru nekih barem 20 000 viška,ali sam siguran da bih volio više banaka u javnom sektoru…
Al volim kada mi netko na HRTu govori o viškovima u janvom sektoru ili kada mi netko sa ekonomskog istituta govori o viškvima u javnom sektoru…
Većina poreza odlazi na sulude neproduktivne investicije u kojima zarađuju poduzetnici tipa Ergovića..Pogledajte samo strukturu ulaganja…Iz vašeg HUP-a je došla hrpetina ministara i državnih tajnika…
…a i preko OMFova se spašavaju firme kao što je Nexe..Ako se netko ne treba buniti na državu to je Ergović… Ajde Ergoviću prodaj nešto vani…a da nije Balkan…Mi imamo mali javni sektor koji radi velika s.anja…
a radi velika s.anja jer klika oko HUPa ima preveliki utjecaj na javni sektor..Svi gubici javnog sektora i njegove neefikasnosti su vaše zarade…
PItajte Majetića kako mu ide sa Atentom…ili hoćete da mu ja vadim intervjue koje je davao u Mreži i Infotrendu…
Stjerao bih ja sve Vaše pulenove iz javnog sektora…imate ih Vi koliko hoćete…pored političkih uhljeba na lokalnoj i javnoj razini…uhljebi u javnom sektoru i služe da blokiraju konkurenciju,da provode reket i da favoriziraju
Bilo kakva potrošnja i regulacija koja stvara dodatnu vrijednost i održivie poslove je dobrodošla,pogotovo ako stvara prepostavke za izvoz…a država tu može igrati veliku ulogu…u poslovnom sam pročitao puno dobrih strategija koje bi samo malo trebalo potaknuti…pa Njemačku i drže Landesbanke…
Uključite se u raspravu