Sirijska ekonomija popušta pod pritiskom sankcija Zapada i općeg ustanka javnosti, što predstavlja golem izazov za vladu predsjednika Bashar al-Assada s obzirom da najviše pate upravo stanovnici te zemlje. Kako sirijska valuta slabi, recesija se širi, turizam je u rasulu, a međunarodne sankcije utječu na ključne gospodarske sektore, Međunarodni monetarni fond očekuje da će ove godine sirijska ekonomija pasti za najmanje dva posto.

U travnju, samo jedan mjesec nakon početka ustanka, MMF je Siriji prognozirao stopu rasta od tri posto za 2011. i 5,1 posto za 2012. godinu. Kroz gotovo sedam mjeseci prosvjeda i okrutnog gušenja pobune, tijekom čega je ubijeno više od 2900 osoba, predsjednik Assad i njegovi politički pristaše iskazali su povezanost koja je iznenadila čak i protivnike režima. No, analitičari tvrde da gospodarski neuspjeh predstavlja dvostruki udarac vladi koja se nekoć oslanjala na ekonomski uspjeh kao ključni izvor legitimiteta. S obzirom da brojni Sirijci osjećaju učinke ustanka, na ulicama je posvuda prisutan očaj.Američki i europski dužnosnici raspravljaju o tome hoće li sankcije nauditi prosječnom Sirijcu više nego državnom vodstvu. Neki analitičari ustvrdili su da bi vlada mogla pokušati dobiti potporu tako što će ih prikazati kao borbu “nas protiv njih”. Analitičari također naglašavaju da bi Sirija mogla upotrijebiti sankcije kako bi okupila ljude u borbi protiv svima zajedničke prijetnje. I dok broj pritužbi u najvećim sirijskim gradovim Damasku i Aleppu neprestano raste, američki i turski dužnosnici uvjereni su da će se trgovačka elita u konačnici okrenuti protiv Assada. “Više ni sebi ni svojoj obitelji ne mogu priuštiti ništa”, rekao je Ibrahim Nimr, ekonomski analitičar iz Damaska. “Uopće ne zarađujem.” Jedan je poslovni čovjek iz Damaska rekao: “Ljudi ovih dana ne kupuju ništa što im nije potrebno. Samo ono najnužnije.”Američki i turski dužnosnici slažu se da će ova vlada vjerojatno dočekati kraj godine. No, smatraju kako će sankcije i prosvjedi uzeti danak te zbaciti Assada s vlasti u roku od šest do 18 mjeseci. “Svi čekamo događaj koji će ih srušiti”, rekao je jedan dužnosnik Obamine administracije. “A upravo će gospodarsko stanje probuditi sve iz sna.”Prihodi od izvoza nafte i plina, koji čine jednu trećinu ukupnih državnih prihoda i najveći su izvor strane valute u zemlji, presušit će početkom studenog, kad će stupiti na snagu i zabrana uvoza Europske unije. Nemiri su paralizirali turistički sektor, koji godišnje donosi 7,7 milijardi dolara. Nekoliko hotela u Damasku već neko vrijeme nije primilo niti jednu rezervaciju, a neki su se čak i zatvorili.

Vlasnik jedne trgovine u Damasku rekao je da od ožujka nije vidio niti jednog turista. Dik alJin, najpopularniji restoran za vjenčana slavlja i razne zabave u Homsu, gdje ustanak nalikuje građanskom ratu, također se zatvorio. Zasad se čini da je vlada zavarana osjećajem samopouzdanja jer je ovoga ljeta uspjela ugušiti masovne prosvjede. Također je dobila poticaj kad su Kina i Rusija 4. listopada uložile veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koja je trebala poslužiti kao osuda nasilja nad protuvladinim prosvjednicima. U rujnu je ministar financija Mohammad alJleilati izjavio da Sirija ima 18 milijardi dolara rezervi u stranim valutama, što je dovoljno da se osigura uvoz u roku od dvije godine. Iako se većina stručnjaka nije složila s tom brojkom, ustuknuli su od točnijih prognoza rekavši da je zbog manjka transparentnosti teško odrediti stvarni iznos. Dužnosnici u Turskoj, zemlji koja je još nedavno bila glavni sirijski trgovinski partner, pripremaju se za nametanje vlastitih sankcija. Najnoviji statistički podaci koje je objavila državna tvrtka pod imenom Agencija za ulaganja u Siriju, naglasila je da je došlo do pada potrošačkog i ulagačkog povjerenja. U prvoj polovici 2011. godine, kapital u najvećih pet sirijskih banaka pao je za gotovo 17 posto. Sirijski dužnosnici najavili su mjere za koje većina stručnjaka smatra da će samo dodatno produbiti krizu. Prošlomjesečna odluka da se zabrani uvoz brojnih roba kako bi se zaštitile rezerve u stranim valutama potaknula je takav gnjev javnosti zbog povećanja cijena da ju je vlada već narednog tjedna povukla. Još jedna sporna odluka tiče se izglasavanja proračuna u iznosu od 26,53 milijarde dolara, što je povećanje od 58 posto u odnosu na prošlogodišnji proračun, čime navedeni proračun postaje najveći u povijesti Sirije. “Otkud misle dobiti taj novac?”, zapitao se Nabil Sukkar, bivši dužnosnik Svjetske banke, koji vodi nezavisni istraživački institut u Damasku. “Nitko izvana neće nam pomoći.”

Nada Bakri; Anthony Shadid i Hwaida Saad doprinjeli izvještaju