Visoka transparentnost kompanija koje kotiraju na tržištu kapitala najvažnija je karika za sve investitore koji imaju namjeru ulagati u te tvrtke, a upravo su odnosi s ulagačima postali temelj razvoja kompanija. Poručeno je to na dodjeli nagrada Poslovnog dnevnika za najtransparentnije kompanije u Hrvatskoj na kojoj su ovogodišnji laureati bili Ericsson NT, Hrvatski telekom i Atlantic grupa. Pobjednici izbora, koji je organiziran drugu godinu zaredom, odabrani su između 35 kompanija čije su dionice uvrštene na Službeno tržište Zagrebačke burze te onih kojima se najviše trguje na Redovitom tržištu. Za nagradu su bile nominirane sve kompanije čije su dionice u sastavu “blue chip” indeksa CROBEX10.

Nagrade je dodijelio član Uprave i glavni urednik Poslovnog dnevnika D. Markušić/PXL

Anketa među ulagačima
Konačna rang ljestvica najboljih kompanija napravljena je temeljem podataka sa Zagrebačke burze o poštivanju pravila objavljivanja redovitih i izvanrednih informacija vezanih uz poslovanje, te temeljem ankete koju je Poslovni dnevnik proveo među domaćim ulagačima. Anketirali smo investicijska društva, banke, društva za upravljanje fondovima kao i osiguravajuće kuće i novinare “Tradicija, poslovna izvrsnost i ‘testna vožnja’ tri su ključna segmenta za poslovanje kompanije. Tradicija nam daje potrebno poslovno iskustvo, a poslovna izvrsnost, rad i odnosi s investitorima koji se godinama grade temelj su za održivi razvoj”, izjavila je Snježana Bahtijari, direktorica kompanijskih komunikacija Ericssona NT prilikom preuzimanja nagrade koja je dodijeljena u sklopu 21. Međunarodne konferencije Zagrebačke burze u Rovinju. Dodala je kako se nada da će svih 35 kompanija i dalje unapređivati svoju transparentnost i shvatiti koliko je to važnost za ulaganje u budućnost.

Priznanje struke
“Čast nam je i ove godine biti među najboljim kompanijama na tržištu, pogotovo jer je ova nagrada dodijeljena od strane struke. Često idemo iznad standarda Zagrebačke burze, a tako ćemo nastaviti i dalje”, kazao je Elvis Knežević, viši stručnjak za odnose s investitorima HT-a.Koliko je transparentnost važna za svaku kompaniju, pojasnila je Maja Barać Adrinek, direktorica odnosa s investitorima Atlantic Grupe. ”Kada kompanija odluči na tržištu kapitala prikupljati kapital, transparentnost je je ključna. Kompanije sve više pozornosti moraju usmjeriti na odnose s investitorima“, istakla je Barać Adrinek. Dodala je kako trenutni uvjeti na tržištu stavljaju transparentnost u izuzetno važan položaj, budući da je ona ključna za strane ulagače koji žele razumjeti samo tržište i rizike. Naime, kada se ovogodišnja kvaliteta odnosa s investitorima usporedbi s lanjskim rezultatima i stanjem na tržištu, trend je nešto lošiji jer je određeni broj tvrtki suočen s ozbiljnim problemima i obično u takvim situacijama transparentnost prva strada.Fokus ovogodišnje 21. Međunarodne konferencije Zagrebačke burze bile su male burze i budućnost tržišta kapitala nakon krize. Brojni domaći i strani stručnjaci analizirali su načine i smjerove kojima bi regionalne burze trebale ići, pogotovo u kontekstu spajanja velikih burzi i nastajanja burzovnih ”giganata”.

Suradnja burzi
Kao jedan od “izlaza” za male burze istaknuta je suradnja s drugim burzama. Upozoreno je kako domaće tržište kapitala nije dovoljno veliko da bi osiguravalo alternativne izvore kapitala hrvatskim kompanijama, što je njegova najvažnija uloga. I same tvrtke, međutim, trebale bi pojačati napore na transparentnijem odnosu s investitorima u pokušaju da prikupe dodatni kapital, moglo se čuti na jednom od panela konferencije. “Tržište kapitala samo za sebe nema smisla i ono funkcionira samo unutar ukupnog gospodarstva. Naš je financijski sustav bankocentričan jer su političke odluke uvijek bile usmjerene na razvoj banaka”, rekao je profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Silvije Orsag. Dominacija banaka primjetna je i u Sloveniji gdje su, kako kaže predsjednik Uprave Ljubljanske burze Andrej Šketa, slovenske tvrtke u prosjeku dvostruko više zadužene od europskih. Zbog toga nemaju puno prostora za zaduživanje pa time mogućnost prikupljanja kapitala mimo banaka posebno dolazi do izražaja. Ipak, strani ulagači i dalje nemaju velikoga interesa dolaziti na regionalne burze.

Šansa u trgovanju strujom
No pored međusobne suradnje, male burze imaju priliku priliku usredotočiti se na tržišta i proizvode koji velikim burzama nisu zanimljive. Jedna od ideja koja se mogla čuti na panelima konferencije, jest trgovanje strujom na uređenom tržištu, kao što je burzovno. “Struja može ‘putovati’ više od 1000 kilometara. Ako uzmete taj radijus oko Zagreba, u njemu posluje puno proizvođača struje, distributera i korisnika. To je tržište koje je jako atraktivno i prilika je za male burze”, kazao je Patrick Young, izvršni direktor DV Advisorisa. Ističe i kako je edukacija ključna stvar za razvoj malih burzi, bez koje nema napretka. No da bi došle do takvih projekata, burze moraju izgraditi infrastrukturu, kažu stručnjaci. Upozoravaju kako će morati izdržati i pritisak velikih burzi koje dolaze na regionalna tržišta i kompanijama nude listing, kao što to godinama radi Varšavska burza.

Hanfa i političari ignorirali ZSE

Gažić: Tržište im je i dalje sporedno pitanje
Nitko od predstavnika političkih stranaka nije bio na konferenciji ZSE. “Naišli smo na zid nerazumijevanja političkih stranaka za burzu i nejverojatno je da je tržište kapitala i dalje sporedno pitanje”, kazala je Ivana Gažić, čelnica burze. Konferenciju su ignorirali i predstavnici Hanfe.

Automobilska industrija

U tri godine do milijun prodanih vozila: novi globalni igrač ubrzava rast u Europi

Intervju

Ágnes Szabó, direktorica tržišta IKEA Hrvatska: „U Hrvatskoj volimo kuhati, ali sve češće jedemo sami – i to utječe na dizajn prostora“

Porezi i politika

‘PDV podići na 25 posto’
Predizborni programi političkih stranaka međusobno su slični, kao da su izvan vremena i prostora, čulo se na konferenciji Zagrebačke burze. “Programi političkih stranaka čine se kao čisti populizam, a gospodarstvo je u poslovnom limbu. Nitko od njih nije napisao koji se točno rezovi moraju napraviti”, kazala je predsjednica Uprave burze Ivana Gažić. Na panelu se postavilo i pitanje poreza, kao što su porez na imovinu, kapitalnu dobit, dividendu i povećanje PDV-a. Đuro Njavro, dekan ZŠEM-a kaže kako je hrvatski porezni sustav zdrav sustav jer oporezuje potrošnju, a potiče štednju. Predlaže i povećanje PDV-a na 25 posto.