Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

UniCreditu zaplijenili 245 mil. €

Autor: Ana Blašković
19. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —

UniCredit se sumnjiči da je kupujući kompleksne financijske proizvode engleske banke Barclays izbjegao plaćanje poreza

Talijanska policija zaplijenila je čak 245 milijuna eura najvećoj tamošnjoj banci UniCreditu u sklopu istrage o utaji poreza. UniCredit se sumnjiči da zahvaljujući kupnji kompleksnih financijskih proizvoda engleske banke Barclays 2007. I 2008. nije platio porez. Osim banke pod istragom za poreznu prijevaru su i bivši čelnik UniCredita Alessandro Profumo te zaposlenici Barclaysa. Tamošnja policija oglasila se priopćenjem u kojem je navedeno da su sredstva zaplijenjena prema nalogu milanskog suca Luigija Varanellija, a iznos je jednak iskazanom profitu banke u 2007. i 2008. godini, prenosi The Wall Street Journal.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Financijski trikovi
U tom razdoblju banka se koristila financijskim “smicalicama” za lažna izvješćivanja poreznih vlasti, a milanski tužitelji terete UniCredit za “serije kompleksnih međunarodnih transakcija u kojima su se koristeći financijske instrumente okoristili da izbjegnu plaćanje poreza”. Potez talijanske policije neugodno je iznenadio čelnike UniCredita čiji je glasnogovornik istaknuo da je “jako iznenađen tim potezima te je uvjeren kako su banka i zaposlenici postupali u skladu s propisima”. Londonski Barclays s druge strane nije imao komentara. Prema neslužbenim informacijama, istražitelji su posebno fokusirani na Unicreditovu kupnju više od milijarde eura vrijednih financijskih instrumenata čiji su ugovori kreirani posebno za talijansku banku. Dokumente je UniCredit prikazao kao kupoprodajne (repo) ugovore koji su omogućavali Barclaysu da proda vrijednosnice ponovno UniCreditu uz uvjet da Barclays otkupi te vrijednosnice na unaprijed dogovoreni dan. Razlika između prodajne i kupovne cijene prema talijanskim poreznim zakonima oporezuje se po stopi od pet posto. Sada se istražuje je li UniCredit ugovore zapravo koristio za depozit novca kako bi dvije banke mogle obavljati valutne zamjene (currency swaps). Zarada na valutnim zamjenama oporezuje se daleko rigoroznije, po stopi od 27 posto. Poticaj za istragu, piše The Wall Street Journal, talijanski istražitelji dobili su 2009. nakon otkrića britanskog The Guardiana o sofisticiranoj financijskom shemi, naziva “projekt Brontos”, koju je Barclays kreirao sa specifičnom namjerom da omogući banci i njezinim klijentima izbjegavanje plaćanja poreza u Velikoj Britaniji i izvan nje.

Talijanska policija zaplijenila je čak 245 milijuna eura najvećoj tamošnjoj banci UniCreditu u sklopu istrage o utaji poreza. UniCredit se sumnjiči da zahvaljujući kupnji kompleksnih financijskih proizvoda engleske banke Barclays 2007. I 2008. nije platio porez. Osim banke pod istragom za poreznu prijevaru su i bivši čelnik UniCredita Alessandro Profumo te zaposlenici Barclaysa. Tamošnja policija oglasila se priopćenjem u kojem je navedeno da su sredstva zaplijenjena prema nalogu milanskog suca Luigija Varanellija, a iznos je jednak iskazanom profitu banke u 2007. i 2008. godini, prenosi The Wall Street Journal.

Financijski trikovi
U tom razdoblju banka se koristila financijskim “smicalicama” za lažna izvješćivanja poreznih vlasti, a milanski tužitelji terete UniCredit za “serije kompleksnih međunarodnih transakcija u kojima su se koristeći financijske instrumente okoristili da izbjegnu plaćanje poreza”. Potez talijanske policije neugodno je iznenadio čelnike UniCredita čiji je glasnogovornik istaknuo da je “jako iznenađen tim potezima te je uvjeren kako su banka i zaposlenici postupali u skladu s propisima”. Londonski Barclays s druge strane nije imao komentara. Prema neslužbenim informacijama, istražitelji su posebno fokusirani na Unicreditovu kupnju više od milijarde eura vrijednih financijskih instrumenata čiji su ugovori kreirani posebno za talijansku banku. Dokumente je UniCredit prikazao kao kupoprodajne (repo) ugovore koji su omogućavali Barclaysu da proda vrijednosnice ponovno UniCreditu uz uvjet da Barclays otkupi te vrijednosnice na unaprijed dogovoreni dan. Razlika između prodajne i kupovne cijene prema talijanskim poreznim zakonima oporezuje se po stopi od pet posto. Sada se istražuje je li UniCredit ugovore zapravo koristio za depozit novca kako bi dvije banke mogle obavljati valutne zamjene (currency swaps). Zarada na valutnim zamjenama oporezuje se daleko rigoroznije, po stopi od 27 posto. Poticaj za istragu, piše The Wall Street Journal, talijanski istražitelji dobili su 2009. nakon otkrića britanskog The Guardiana o sofisticiranoj financijskom shemi, naziva “projekt Brontos”, koju je Barclays kreirao sa specifičnom namjerom da omogući banci i njezinim klijentima izbjegavanje plaćanja poreza u Velikoj Britaniji i izvan nje.

Osjetljivo vrijeme
“Udarac” talijanskih poreznika dolazi u iznimno osjetljivo vrijeme za UniCredit jer se banka istodobno pokušava nositi s posljedicama dužničke krize koja trese države eurozone. Kao i druge talijanske banke, i UniCredit je uložio znatna sredstva u talijanske državne obveznice. Trenutačni čelnik banke Federico Ghizzoni pod velikim pritiskom je da prikupi kapital i obnovi povjerenje ulagača u banku nakon posljednjih korekcija cijene dionice banke.

Rezanje rejtinga

Korekcija za 24 banke
Agencija Standard & Poor’s snizila je rejting za 24 talijanske banke u utorak. Riječ je uglavnom o bankama srednje veličine osim Banca Monte dei Paschi te Unione di Banche Italiane. Agencija S&P potez je objasnila očekivanjem da će se povećati troškovi refinanciranja talijanskih banaka zbog rasta prinosa na obveznice talijanskog ministarstva financija. “Viši trošak refinanciranja za bankarski i korporativni sektor vjerojatno će rezultirati pooštrenjem uvjeta kreditiranja i slabijom gospodarskom aktivnošću u kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju”, istaknuo je Standard & Poor’s potvrdivši rejting UniCreditu i Intesi.

Autor: Ana Blašković
19. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close