Dr. Eckhard Cordes, glavni izvršni direktor Metroa, novi je predsjednik Odbora za njemačko gospodarstvo za zemlje istočne i jugoistočne Europe i središnje Azije, kojem je jedna od glavnih uloga da posreduje između biznisa i politike.

Taj odbor okuplja predstavnike vodećih njemačkih poslovnih udruga: industrijalaca, banaka, obrtnika, osiguravateljskih i vanjskotrgovinskih udruga. Zastupa njemačke poslovne interese u Njemačkoj i zemljama u regiji, pa tako i u Hrvatskoj s obzirom na to da su Nijemci među prvima po broju stranih investicija u Hrvatskoj. Eckhard Cordes je u Zagrebu boravio prošlog tjedna u povodu skorašnjeg ulaska Hrvatske u Europsku uniju, zajedno s delegacijom od dvadesetak najjačih njemačkih gospodarstvenika. Razgovarali smo nakon njegova susreta s premijerkom Jadrankom Kosor, predsjednikom Ivom Josipovićem i potpredsjednikom Vlade za investicije Domagojem Miloševićem. Kaže kako je s premijerkom dogovorio osnivanje posebnog tijela kojem je zadaća brza i efikasna realizacija njemačkih ulaganja u Hrvatsku. Naime, nakon prošlogodišnjega njemačko-hrvatskoga gospodarskog foruma sastavljena je bila lista 11 potencijalnih njemačkih investicija u našoj zemlji, a Cordes i Kosor sada su tu listu nadopunili i novim projektima. O kojim je projektima točno riječ, nije nam htio otkriti, a na to nam pitanje nisu odgovorili ni iz Miloševićeva ureda.

Postoji lista 11 potencijalnih projekata za ulaganje njemačkih poduzeća u Hrvatsku, a kancelarka Angela Merkel uputila je svojevremeno kritike vladajućima u Hrvatskoj da se s naše strane ne čini dovoljno za realizaciju tih projekata. Kako to komentiraju njemački investitori?
Upoznat sam s listom tih projekata. Na sastanku s premijerkom Kosor zajedno smo je doradili, a i dogovorili smo osnivanje posebnog radnog tima koji će se baviti upravo njemačkim ulaganjima u Hrvatsku. Razgovarali smo i o nekim novim projektima, od kojih se neki spominju posljednjih dana u medijima u sklopu investicijskih foruma.

O kakvom je točno radnom timu riječ i kakve poteze možemo očekivati?
Riječ je o osnivanju zajedničkog tijela između Odbora za njemačko gospodarstvo za zemlje istočne i jugoistočne Europe, čiji sam predsjednik, i hrvatske strane. Naime, jedno je razgovarati o problemima i planirati ih, a sasvim nešto drugo pokretati projekte, realizirati ih i napredovati i upravo je to zadaća novoosnovane radne skupine. Nužno je postojanje tijela koje će nadzirati te dogovore o projektima i brinuti se da se sve odvija dovoljno brzo i efikasno.

Kako će se tijelo formirati i tko su ljudi koji će ga predstavljati?
Radna skupina sastojat će se od šestero ljudi, troje s njemačke strane i troje s hrvatske strane. S naše strane to će biti predsjednik njemačko-hrvatske gospodarske komore Ralf Blomberg, osoba iz ministarstva gospodarstva u njemačkoj vladi i regionalna direktorica odbora za istočnoeuropske gospodarske odnose Anja Quiring. Nominirat će se i tri osobe s hrvatske strane i svi će zajedno biti odgovorni za brzu i efikasnu realizaciju tih projekata.

Koja područja ulaganja su njemačkim ulagačima najatraktivnija?
Svakako energetika, posebno obnovljivi izvori energije, i strojogradnja. Postoji i prostor za zajednička ulaganja u opskrbu industrije za automobilsku industriju, konkretno na primjeru automobilskog laka i, naravno, telekomunikacije.

O čemu je još bilo riječi na sastanku s premijerkom Kosor?
Razgovarali smo s premijerkom, a i s drugima, o tome što će se konkretno dogoditi kada Hrvatska postane punopravna članica Europske unije i kada sve države članice ratificiraju pristupni ugovor 2013. godine. Naime, u tom se trenutku doslovno otvaraju sve granice i ulazite na tržište jake konkurencije. Zbog toga će biti nužno unaprijediti i popraviti neke stvari. Potrebno je raditi na konkurentnosti, a vlada će javni dug i proračunski deficit morati držati pod kontrolom tako da će svojevrsni pritisak na Hrvatsku postojati.

U Njemačkoj 70 posto zaposlenih radi u sektoru malog i srednjeg poduzetništva, dok je u Hrvatskoj većina ljudi zaposlena u državnom aparatu. Je li to formula uspjeha?
Uza sve ovo što sam nabrojio sigurno je i da će se broj zaposlenih u državnom aparatu morati svesti na realnu brojku. S druge strane postoje vrlo ohrabrujući primjeri uspješnog poslovanja u Hrvatskoj. Njemački Siemens kupio je većinski paket dionica tvrtke Končar – energetski transformatori i sada su konkurentni na globalnoj razini i uspješno izvoze transformatore. Znači, ipak se može, ali se mora znati kako. Postoji još mnogo potencijala za izvoz hrvatske industrije.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Je li u planu novi njemačko-hrvatski gospodarski forum?
Naravno, i to je bila jedna od tema razgovora. U Hrvatskoj svakako postoji zanimanje za tako nešto pa, s obzirom na to da je posljednji forum bio prošle godine, zaključili smo da je najbolji termin za novi kraj 2012. ili početak 2013.godine.

(Tena Džodan)