Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Erste: Eskalira li kriza, SIE regija neće tonuti kao 2009.

Autor: Tin Bašić,VLM
17. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —

I poboljšana fiskalna konsolidacija te smanjeni deficiti tekućih računa države srednje i istočne Europe čine jačima

Ako dužnička kriza u eurozoni eskalira i stvori još veće probleme, države srednje i istočne Europe ne bi trebale imati onako teške posljedice kakve su bile kada je bankrotom američke investicijske banke Lehman Brother krahirao cijeli svijet, zaključak je to analize Erste grupe čiji analitičar Juraj Kotian ističe da postoje tri glavna razloga zašto će države SIE regije proći bolje od eurozone. Prvi razlog je što osam država regije imaju mnogo nižu razinu javnoga duga nego 2009. godine. “Nijedna od osam zemalja u regiji SIE nije u toliko zahtjevnoj situaciji u smislu neravnoteže tekućeg računa, održivosti javnog duga ili potencijalnih obveza u bankovnom sektoru kao periferne zemlje eurozone”, stoji u analizi.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rastu rejtinzi
Ističe se kako trenutna situacija pokazuje da tržišta sada bolje razlikuju zemlje prema njihovoj razini duga. “Na primjer, rejting Rumunjske i Češke povećao se zbog napretka njihove fiskalne konsolidacije. Razine duga u zdravim su omjerima u usporedbi s naprednim europskim gospodarstvima, što znači da je manja opasnost od ograničavanja njihova potencijala rasta”, kaže analitičar Kotian. Drugi razlog zašto države SIE regije neće imati veće probleme je njihova poboljšana fiskalna konsolidacija, dok je treći razlog smanjeni deficiti tekućih računa. “Gotovo sve zemlje regije SIE ušle su u krizu sa strukturnim deficitom višim od 3 posto BDP-a. U međuvremenu su vlade koje su bile pod najjačim tržišnim pritiskom poduzele odlučne korake prema fiskalnoj konsolidaciji i smanjile svoje strukturne deficite do razina prije krize”, piše Kotian. Ističe primjer Rumunjske, u kojoj je strukturni deficit smanjen s gotovo 9% BDP-a 2007. na oko 3,3% BDP-a, dok je Mađarska ostvarila znatan napredak, i to jednokratnim ili privremenim mjerama, često uz štetan utjecaj na ekonomski rast. Također se deficit tekućeg računa Rumunjske smanjio s gotovo 14 na manje od 5 posto BDP-a, hrvatski sa 7 posto na 1,4 posto, a mađarski se pretvorio u višak od 2,8%, u odnosu na deficit od 7% BDP-a 2007.

Ako dužnička kriza u eurozoni eskalira i stvori još veće probleme, države srednje i istočne Europe ne bi trebale imati onako teške posljedice kakve su bile kada je bankrotom američke investicijske banke Lehman Brother krahirao cijeli svijet, zaključak je to analize Erste grupe čiji analitičar Juraj Kotian ističe da postoje tri glavna razloga zašto će države SIE regije proći bolje od eurozone. Prvi razlog je što osam država regije imaju mnogo nižu razinu javnoga duga nego 2009. godine. “Nijedna od osam zemalja u regiji SIE nije u toliko zahtjevnoj situaciji u smislu neravnoteže tekućeg računa, održivosti javnog duga ili potencijalnih obveza u bankovnom sektoru kao periferne zemlje eurozone”, stoji u analizi.

Rastu rejtinzi
Ističe se kako trenutna situacija pokazuje da tržišta sada bolje razlikuju zemlje prema njihovoj razini duga. “Na primjer, rejting Rumunjske i Češke povećao se zbog napretka njihove fiskalne konsolidacije. Razine duga u zdravim su omjerima u usporedbi s naprednim europskim gospodarstvima, što znači da je manja opasnost od ograničavanja njihova potencijala rasta”, kaže analitičar Kotian. Drugi razlog zašto države SIE regije neće imati veće probleme je njihova poboljšana fiskalna konsolidacija, dok je treći razlog smanjeni deficiti tekućih računa. “Gotovo sve zemlje regije SIE ušle su u krizu sa strukturnim deficitom višim od 3 posto BDP-a. U međuvremenu su vlade koje su bile pod najjačim tržišnim pritiskom poduzele odlučne korake prema fiskalnoj konsolidaciji i smanjile svoje strukturne deficite do razina prije krize”, piše Kotian. Ističe primjer Rumunjske, u kojoj je strukturni deficit smanjen s gotovo 9% BDP-a 2007. na oko 3,3% BDP-a, dok je Mađarska ostvarila znatan napredak, i to jednokratnim ili privremenim mjerama, često uz štetan utjecaj na ekonomski rast. Također se deficit tekućeg računa Rumunjske smanjio s gotovo 14 na manje od 5 posto BDP-a, hrvatski sa 7 posto na 1,4 posto, a mađarski se pretvorio u višak od 2,8%, u odnosu na deficit od 7% BDP-a 2007.

Visoke devizne rezerve
“To je znatno smanjilo nove potrebe za vanjskim financiranjem zemalja regije SIE, što ih je činilo vrlo ranjivima u prošlosti”, ističe Kotian. Taj analitičar stabilnost spomenutoj regiji prognozira i zbog visokih deviznih rezervi. Primjerice, Poljska ima 100,9 milijardi dolara rezervi, Mađarska 54,1 milijardu, a Rumunjska 47 milijardi dolara. Devizne rezerve Hrvatske su najmanje i iznose 16,2 milijarde dolara. Ipak, optimistično gledište analitičara Erste grupe ne dijeli jedan domaći stručnjak, koji je htio ostati anoniman. Upozorava kako je današnja situacija u potpunosti drukčija od situacije koja je vladala 2009. godine. Parametri kretanja krize kao i krizom zahvaćeni sektori te posljedice potpuno su drukčiji, pa čak i neuspredivi, tvrdi naš izvor. “Tada je Bečka inicijativa, na čelu s EBRD-om govorila da se ulagači zadrže na rizičnim tržištima i da ne smanjuju izloženost jer će to uništiti tamošnja gospodarstva”, kaže naš sugovornik. Ističe da primjer Hrvatske dovoljno govori o problemima regije. “Iduće godine bankama, tvrtkama i državi dolazi na naplatu 13 milijardi eura kratkoročnog duga, a to treba platiti”, kaže.

Autor: Tin Bašić,VLM
17. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close