Zemlje izvoznice nafte postaju najveći ulagač na svjetska financijska tržišta gdje su dosad glavnu riječ imale azijske zemlje s velikim trgovinskim suficitom, ističu analitičari. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kontinuirani rast cijena nafte doveo je do velikog priljeva financijskih sredstava u državne blagajne vodećih svjetskih proizvođača čiji je ovogodišnji suficit porastao s prošlogodišnjih 242 na 311 milijardi dolara. Istodobno, suficit azijskih zemalja pao je sa 263 na 253 milijarde američkih dolara. Taj višak prihoda nad rashodima uložen na svjetska financijska tržišta ove bi godine mogao bitno promijeniti tokove, smatraju analitičari MMF-a. I dok azijske centralne banke najvećim dijelom plasiraju sredstva u Sjedinjene Države kupujući državne obveznice, izvoznice nafte biraju riskantnija ulaganja s većim prinosima. Zahvaljujući izraženom suficitu, azijske zemlje odlučuju se na kupnju dolara kojima onda kupuju američke obveznice smanjujući na taj način deficit Sjedinjenih Država, istovremeno održavajući slabiji tečaj svojih valuta što im u konačnici omogućuje rast izvoza. S druge pak strane, zemlje izvoznice nafte poput OPEC-a, Norveške ili Rusije nisu sklone ulaganju u američke obveznice na koje su prinosi izrazito mali zbog niskog stupnja rizika. Tako je, primjerice, Kuvajt s udjelom vrijednim 2,9 milijardi eura najveći dioničar DaimlerChryslera, dok su u ožujku Ujedinjeni Arapski Emirati odlučili kupiti 21.000 apartmana u SAD-u, a do kraja godine najavili su investiciju u tamošnje nekretnine u visini 27 milijardi dolara. Rusija će, pak, 22,3 milijarde od 263 milijarde dolara dobivenih prodajom nafte iskoristiti za pokrivanje inozemnih dugova, a Norveška, treći svjetski izvoznik nafte, svoje prihode transferira u državni fond iz kojeg dio sredstava uglavnom odlazi u dionice i vrijednosne papire kompanija. Prema podacima američkog ministarstva financija, najveći kupac američkih obveznica sada je Japan koji posjeduje vrijednosne papire u iznosu 637,9 milijardi dolara, a slijede Kina sa 326 milijardi dolara, te Velika Britanije koje je kupila obveznice u vrijednosti 174,7 milijardi dolara.

Grupa zemalja izvoznica nafte – Ekvador, Venezuela, Indonezija, Bahrein, Iran, Irak, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Alžir, Gabon, Libija i Nigerija – zajedno drže američke obveznice u visini 102,8 milijardi dolara, dok Rusija i Norveška nisu niti među 26 najvećih vlasnika vrijednosnica SAD-a. “Sjedinjene Države moraju svake minute uvesti 1,72 milijuna dolara kapitala kako bi financirale deficit”, smatra Paul Donovan iz financijske kuće UBS. Prema njegovim riječima, vrijeme jeftinog i dostupnog financiranja američke potrošnje neminovno se približava kraju. “Usporedno sa zahtjevima novih globalnih investitora za većim prinosima, povećavat će se i troškovi deficita SAD-a”, upozorava Donovan. I mnogi drugi analitičari se slažu – zemlje izvoznice nafte postaju novi financijski pokretač globalne ekonomije – njihovi prihodi rapidno rastu, a isto tako i utjecaj na svjetska financijska tržišta. Posljednjih mjeseci rekordno povećanje cijena nafte kojemu se kraj ne nazire samo potvrđuje ovo stajalište. Isto tako i dio stručnjaka predvođenih Jimom Rogersom koji predviđaju skorašnji skok barela nafte na sto dolara. “Sadašnji događaji vode k enormnom povećanju cijena”, smatra Rogers koji podsjeća na geopolitičku nesigurnost u svijetu, od iranskog nuklearnog programa, preko napada pobunjenika u Nigeriji, Chavezovih prijetnji o prestanku isporuka venezuelanske nafte SAD-u, sjevernokorejskog ispaljivanja raketa pa do najnovijeg rata u Libanonu. I Paul Horsnell iz londonskog Barclays Capitala ističe kako 100 dolara za barel nije daleko. “Postoji realna mogućnost da sukob na Bliskom istoku koji je nedavno lansirao cijenu na 78 dolara preraste u veliki rat u koji bi bio uključen i Iran, što bi gotovo sigurno rezultiralo u dramataičnom povećanju cijena nafte”, kaže Horsnell.