Prijedlog zakona o rokovima plaćanja koji je Vlada poslala u saborsku proceduru ni na koji način ne predviđa da bi neizvršavanje obveza moglo biti u vezi s eventualnom nemogućnošću plaćanja u ugovorenom roku iz objektivnih razloga. Primjerice, zbog nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima, dok se to pitanje uređuje prijedlogom Kaznenog zakona, kada poslodavac ne isplati plaću radnicima.

To je samo jedan od dvojbenih elemenata prijedloga zakona na koje upozorava Jasna Borić, savjetnica predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića. Nekadašnja zamjenica ministra gospodarstva, koja je tu dužnost obavljala i za vrijeme dok su ministri bili Davor Štern i Nenad Porges, u načelu podržava donošenje zakona kao mjeru jačanja financijske discipline, no upozorava na nekoliko upitnih odredbi. Istaknula je kako bi zakon koji usklađuje rokove naplate s EU-regulativom trebao stupiti na snagu u situaciji u kojoj u Hrvatskoj dominira visoka nelikvidnost i golem broj nenaplaćenih potraživanja. To bi, smatra, moglo dovesti u pitanje urednu naplatu već postojećih dugovanja.

Isto tako smatra da bi se tvrtke mogle suzdržati od zaključivanja novih poslova, samo kako ne bi stvorile nove financijske obveze. Sve to bi, drži savjetnica Nadana Vidoševića, za posljedicu moglo imati usporavanje gospodarske aktivnosti. Ipak, ističe da se predloženim zakonom pitanja plaćanja uređuju na mnogo rigidniji način od sadašnje regulative pa da je za cjelovito sagledavanje njegova utjecaja i posljedica potrebna detaljna analiza.“Ono što se već sada može uočiti kao upitno jest da prijedlog zakona ostavlja otvorenim pitanje uvjeta pod kojima se iznimno može ugovoriti i duži rok plaćanja od 60 dana, uz istodobno utvrđenje o ništetnosti takvog ugovora”, zaključila je Jasna Borić.