Za razliku od političara koji preporuku za dobivanje statusa kandidata Srbije za članstvo u Europskoj uniji doživljavaju različito, ekonomisti i gospodarstvenici su jedinstveni u ocjeni kako je odluka Europske komisije korak koji će pridonijeti stvaranju klime za brži razvoj zemlje, očekuje se povećano zanimanje i povjerenje stranih ulagača te rast kreditnog rejtinga zemlje.

Ukupna dosadašnja strana ulaganja u ovoj godini iznose 810 milijuna eura, s izgledima da se do kraja godine povećaju na 1,3 milijarde jer se očekuju investicije u tvornicu automobila i modernizaciju pančevačke rafinerije. Državni dužnosnici najavljivali su ulaganja od tri milijarde eura, ali su ona izostala dobrim dijelom i zbog neostvarene prodaje Telekoma. Ulaganja u 2010. bila su 1,5 milijardi eura, što je za 30 posto manje u usporedbi s 2009. godinom. Pogodnosti približavanja EU bi, prema ocjeni gospodarstvenika, mogle uslijediti tek za dvije do tri godine, a do tada na kandidaturu treba gledati kao na zadatak primjenjivanja europskih kriterija na ekonomskom području. Preporuka će, prema kazivanju većeg broja poslovnih ljudi, pogurati one investitore koji trenutačno razmišljaju o dolasku u Srbiju. Odluka Europske komisije za Srbiju predstavlja obvezu uvođenja reda, ubrzano provođenje nužnih reformi, poštivanje donesenih zakona, što sve skupa treba pridonijeti ostvarenju ekonomske i političke stabilnosti zemlje. Optimistična nadanja popraćena su upozorenjima kako “odškrinuta vrata EU” neće ostvariti očekivane rezultate ako se ne budu provele radikalne reforme u gospodarstvu. U vezi s tim presudnu će ulogu imati politička grupacija koja će na predstojećim parlamentarnim izborima dobiti povjerenje građana. Preporuka predstavlja i signal domaćim poslovnim ljudima da se pravodobno pripreme za veću konkurenciju na srpskom tržištu koje je pak u velikoj mjeri monopolizirano. Zoran Drakulić, suvlasnik kompanije East point, koja kao najveći proizvođač bakra spada u krug tvrtki što se na inozemnom tržištu susreću s oštrom konkurencijom, smatra da preporuka neće značiti mnogo ako se ne srede stvari “kod kuće”. Da bi se to postiglo, potrebno je, prema njegovu mišljenju, provesti korjenite reforme koje političke strukture odgađaju više od jednog desetljeća.

Drakulić se nada kako će Srbija nakon izbora dobiti odgovorne političare i ljude koji će znati provesti gospodarsku reformu. Bez toga teško je računati da će u zemlju doći veći ulagači, a ni njezin rejting se neće bitno popraviti. Prema Drakuliću, preporuka ima optimističnu dimenziju utoliko što će se Srbija naći pod nadzorom Europe pa je provođenje reformi stoga izglednije. Veselin Jevrosimović, vlasnik Comtradea, vodeće domaće tvrtke u informacijskoj tehnologiji, dobivanje preporuke vidi kao priliku za prodor srpskih poduzeća na europsko tržište, kamo je njegova kompanija već zakoračila kupnjom slovenskog poduzeća. Jevrosimović očekuje da će informatička djelatnost dobiti novi zamah ulaganjem kapitala iz europskih pristupnih fondova. Za Nikolu Pavičića, počasnog direktora kompanije Tarket i savjetnika Verice Kalanović, potpredsjednice vlade, provođenje reforme je uvjetovano priljevom stranoga kapitala jer ga domaće gospodarstvo nema. Prema njegovoj ocjeni, preporuka, gledano na kratku stazu, neće bitno povećati ulaganja inozemnih kompanija, ali s provođenjem reformi Srbija bi mogla postati privlačno odredište. Direktor Regionalne privredne komore Novoga Sada Dragan Lukač smatra da je preporuka dobra vijest za srpsko gospodarstvo pred kojim stoji obveza dobre pripreme za tržišno natjecanje u godinama koje dolaze. Preporuka u ovom trenutku nema konkretnog i neposrednog utjecaja na domaće gospodarstvo jer se njome ne dobivaju novi poslovi, ali je, ocjenjuje Lukić, važna za buduće korake na putu prema članstvu u EU.