Poljoprivredno gospodarstvo, neovisno je li riječ primjerice, o obiteljskom vinarskom obrtu Ivana Čobankovića, sina još aktualnoga ministra poljoprivrede Petra Čobankovića, koji je za 2010. dobio 857.283 kune potpora, ili Belju Ivice Todorića, koji je pak lani među svim korisnicima potpora iz državnog proračuna primio najveći iznos, a radilo se o 91 milijun kuna, od siječnja 2014. kroz potpore će moći dobiti maksimalno protuvrijednost 300.000 eura. Tako stoji u prijedlogu Europske komisije nove zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje od 2014. do 2020.

Za potpore u 2010. u Hrvatskoj je ukupno isplaćeno 3,56 milijardi kuna, a novac je raspodijeljen na 98.868 gospodarstava. Međutim, više od četiri petine svih korisnika moguće je svrstati u socijalnu skupinu budući da potpore koje su dobili ne prelaze 20.000 kuna. Potpore veće od 100.000 kuna dobilo je samo 2400 gospodarstava dok je iznose koji prelaze od EK-a najavljeni limit, a čija primjena kreće samo pola godine nakon što Hrvatska treba postati punopravna članica Unije, do sada primalo tek između 40 i 50 gospodarstava. Za pretpostaviti je da će takvi veliki igrači, posebno oni koji su primali desetke milijuna, u sljedećih godinu i pol dana vjerojatno raznim pravnim modelima pokušati rascjepkati svoje tvrtke na više ‘adresa’ kako bi se pravodobno pripremili da u budućnosti izgube što manje na potporama. I dok EU već kroji mjere kojima će ‘modelirati’ zajedničku poljoprivrednu politiku hrvatska Vlada tek je u Sabor otpremila, no po hitnoj proceduri, nove izmjene Zakona o potporama. Naime, aktualni zakon rađen je u vjeri da će Hrvatska biti članica EU od siječnja 2012. Međutim, kako se to nije ostvarilo, opet su nužne korekcije zakona. Prema tom prijedlogu nacionalni limit za izravna plaćanja u 2012. je 2,6 milijardi kuna, što je 95% od iznosa predviđenog EU financijskim okvirom za Hrvatsku u 2013. Glavnina iznosa (1,65 mlrd kn) potpore su za korištene oranice, po svakom hektaru 2145 kuna. Sadašnji limit za obveznike PDV-a diže se sa 24 na 48 tisuća kuna.