Hrvatska ima geostrateški prometni položaj koji će ulaskom u Europsku uniju dodatno dobiti na snazi, zaključak je regionalne konferencije Intermodalni prijevoz i razvojni projekti, koja je u srijedu održana u Zagrebu. Naša zemlja ima podjednak potencijal razvoja i zarade od cestovnog, željezničkog kao i pomorskog te riječnog prometa, za što može izvući znatna sredstva iz fondova EU.

Povlaštene autoceste
U Uniji se godišnje ukupno preveze 3,5 milijardi tona robe i 500 milijuna putnika, dok se istodobno u Hrvatskoj preveze 24 milijuna tona robe i tri milijuna putnika. U EU se uklanjaju uska grla u prometu smanjenjem administrativnih prepreka, a u tom pogledu se i u Hrvatskoj mogu učiniti znatni pomaci poput, primjerice, usklađivanja radnog vremena pratećih službi. Ponovljeno je da se prometna strategija razvoja Hrvatske iz 1998. zanemarila u korist samo jednog sektora – autocesta. S druge strane, smatra akademik Josip Božičević, željeznice su po tehničkoj opremljenosti 20 godina iza europskih željeznica. Da inzistiranje samo na jednoj vrsti prometa, onom cestovnom, može uzrokovati i probleme, prije svega ekološke, slažu se i ostali prometni stručnjaci. Intermodalni sustav transporta posebno je važan za luke jer uzalud velika i opremljena luka ako roba iz brodova može teško ili nikako stići na ciljano tržište kontinentalne Europe. Zato su u Luci Rijeka još jedanput naglasili važnost gradnje nizinske pruge prema Mađarskoj. Kako bi ojačale svoju poziciju na europskom tržištu, sjevernojadranske luke su se ujedinile u udrugu NAPA. Trst, Venecija, Ravena, Koper i Rijeka na ovaj način imaju zajednički marketinški nastup, prije svega na sajmovima, a jača i suradnja u tehničkoj i logističkoj pomoći.

Primat sjevernih luka
“Nećemo se moći mjeriti sa sjevernoeruopskim lukama. Svih ovih pet luka u boljim godinama ima ukupan godišnji kapacitet od 132 milijuna tona tereta. Samo Roterdam radi godišnje 421 milijun tona, a Antwerpen 189 milijuna. Treba spomenuti i Hamburg sa 140 milijuna, no odmah nakon njega dolazi grupacija NAPA”, kaže kapetan Željko Glavan, član menadžmenta Luke Rijeka. Kao veliku prednost ujedinjenih “južnih luka” Glavan vidi u sve jačem prometu kroz Suez prema Dalekom istoku. Naime, brod koji iz Japana, Koreje ili Kine vozi robu u Europu može između pet i sedam dana prije stići u Rijeku ili Trst nego u Rotterdam ili Hamburg. “Sjeverne luke su u prednosti upravo zbog uređenoga intermodalnog transporta jer se na njih nasljanjaju golemi željeznički, a zatim i vodeni i cestovni transportni kapaciteti”, pojašnjava Glavan. Zbog svega toga, smatraju u Klasteru intermodalnog prijevoza, naša zemlja mora ubrzati svoje projekte obnove željezničke infrastrukture kao i plovnosti rijeka. Tu se prije svega misli na gradnju 60-ak kilometara kanala Vukovar – Šamac koji bi povezao Savu i Dunav te Hrvatsku učinio puno konkurentnijom ekonomijom.

Nova carinska pravila

Carinska unija
Hrvatska će najkasnije 1. srpnja 2012. morati ući u Konvenciju o transportu EU. Naime, princip je da neka zemlja mora primjenjivati najmanje godinu dana tu Konvenciju kako bi mogla ući u carinsku uniju, koja je sastavni dio EU. Nova carinska pravila će uvelike pojednostaviti transport roba, i iz Hrvatske prema EU i obrnuto, kao i tranzita. Bosiljko Zlopaša, načelnik u Carinskoj upravi, pojašnjava da će nova praksa biti dvojaka. Loše je što će gotovo sva špediterska i carinska operativa prema Sloveniji i Mađarskoj biti “obezvrijeđena”, što će nužno značiti i otpuštanja. S druge strane ako se špediteri dobro pripreme, mogu preuzeti velik dio kolača carinjenja robe iz trećih zemalja, prije svega jugoistočne Europe, na putu u EU.