Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Velik poticaj malim i srednjim tvrtkama

Autor: Ksenija Kale
10. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —

U HGK-u slovenske, češke i poljske tvrtke predstavile su svoja iskustva poslovanja na jedinstvenom europskom tržištu

U Hrvatskoj gospodarskoj komori prošloga je tjedna održana konferencija “Iskustva malih i srednjih poduzeća nakon ulaska u EU”. Raspravljajući o toj temi u HGK uoči ulaska Hrvatske u EU, hrvatskim su poduzetnicima prezentirana iskustva tvrtki koje su iskoristile prednosti jedinstvenog tržišta EU. Konferencija je ujedno bila i središnje događanje u Hrvatskoj u sklopu Europskog tjedna malog i srednjeg poduzetništva 2011. koji je trajao od 3. do 9. listopada.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Na konferenciji su, među ostalima, o toj temi govorili potpredsjednica HGK Vesna Trnokop-Tanta, Paolo Berizzi, šef odjela za politička, gospodarska i trgovinska pitanja tisak i informiranje Delegacije EU, Christian Weinberger, savjetnik direktora za poduzetništvo i politiku malog i srednjeg poduzetništva iz Opće uprave za poduzetništvo i industriju Europske komisije, te Tomáš Kuchta, gospodarski savjetnik u češkom veleposlanstvu u Hrvatskoj. Weinberger je tom prilikom naveo što hrvatska mala i srednja poduzeća mogu očekivati od ulaska u EU. Rekao je kako gotovo 60 posto prometa dolazi od malog i srednjeg poduzetništva koje zapošljava dvije trećine svih zaposlenih. “Paket mjera koji se provodi u državama članicama ima 93 mjere, a ciljevi su poticanje cjelovitog pristupa poduzetništvu, smanjivanje birokratskih prepreka te promocija razvoja. Paket će biti primjenjiv i u Hrvatskoj nakon njezina pristupanja EU”, kaže Weinberger. Dodaje da je za poticanje malog i srednjeg poduzetništva u sedmogodišnjem programu predviđeno 58 milijardi eura, a razmišlja se i o novom programu do 2020. s većim proračunom. Ističe da strukturni fondovi raspolažu sa 350 milijardi eura u razdoblju od 2007. do 2013. godine.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori prošloga je tjedna održana konferencija “Iskustva malih i srednjih poduzeća nakon ulaska u EU”. Raspravljajući o toj temi u HGK uoči ulaska Hrvatske u EU, hrvatskim su poduzetnicima prezentirana iskustva tvrtki koje su iskoristile prednosti jedinstvenog tržišta EU. Konferencija je ujedno bila i središnje događanje u Hrvatskoj u sklopu Europskog tjedna malog i srednjeg poduzetništva 2011. koji je trajao od 3. do 9. listopada.

Na konferenciji su, među ostalima, o toj temi govorili potpredsjednica HGK Vesna Trnokop-Tanta, Paolo Berizzi, šef odjela za politička, gospodarska i trgovinska pitanja tisak i informiranje Delegacije EU, Christian Weinberger, savjetnik direktora za poduzetništvo i politiku malog i srednjeg poduzetništva iz Opće uprave za poduzetništvo i industriju Europske komisije, te Tomáš Kuchta, gospodarski savjetnik u češkom veleposlanstvu u Hrvatskoj. Weinberger je tom prilikom naveo što hrvatska mala i srednja poduzeća mogu očekivati od ulaska u EU. Rekao je kako gotovo 60 posto prometa dolazi od malog i srednjeg poduzetništva koje zapošljava dvije trećine svih zaposlenih. “Paket mjera koji se provodi u državama članicama ima 93 mjere, a ciljevi su poticanje cjelovitog pristupa poduzetništvu, smanjivanje birokratskih prepreka te promocija razvoja. Paket će biti primjenjiv i u Hrvatskoj nakon njezina pristupanja EU”, kaže Weinberger. Dodaje da je za poticanje malog i srednjeg poduzetništva u sedmogodišnjem programu predviđeno 58 milijardi eura, a razmišlja se i o novom programu do 2020. s većim proračunom. Ističe da strukturni fondovi raspolažu sa 350 milijardi eura u razdoblju od 2007. do 2013. godine.

Kuchta iz češkog veleposlanstva je govorio o prednostima članstva EU na poduzeća u Češkoj. Konstatirao je da se sedam godina poslije ulazak Češke u EU pokazao potpuno pozitivnim za tamošnje gospodarstvo. Potom je dao pregled poslovnog sektora prije i nakon ulaska Češke u EU. Kazao je da se unatoč najavama velikog rasta cijena ulaskom Češke u EU to nije dogodilo te da je inflacija imala normalan rast. Prisjetio se da je bilo i negativnih očekivanja glede nezaposlenosti, što se također nije dogodilo jer je bila najniža 2008., a porasla je 2009. zbog gospodarske krize. “Jasno se vidi da je češko gospodarstvo bilo dobro pripremljeno za ulazak u EU, trgovinska bilanca se bila poboljšala, a ulaganja rasla”, kaže Kuchta. Češka je bilježila rast izvoza, koji je najviše porastao u prvoj godini od pristupanja EU. “Čak 85 posto češkoga izvoza plasira se u EU, a od toga 26 posto ukupnoga iznosa otpada na Njemačku”, navodi Kuchta. Međutim, pritom navodi i da su stvorene barijere prema trećim tržištima koje prije nisu postojale, primjerice prema zemljama Cefte.

Dobra praksa

ZTS Hagmed
Zbigniew Przerwa, direktor izvoza u poljskoj tvrtki ZTS Hagmed, na konferenciji u HGK govorio je kako je njegovo poduzeće iskoristilo poslovanje na jedinstvenom tržištu nakon pristupanja Poljske Europskoj uniji 2004. godine. Nakon te godine izvoz Hagmeda je porastao, a tvrtka posao proširila u Kanadu, Brazil, Irak, Australiju i Južnu Koreju.

Arctur
Tomi Ilijaš, direktor slovenske softverske tvrtke Arctur, govorio je o rastu poslovanja njegove tvrtke nakon ulaska u Europsku uniju. Arctur se bavi “high performance computingom”, a danas generira ukupno 1,3 milijuna eura prometa.

Autor: Ksenija Kale
10. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close