U usporedbi s prethodnim parlamentarnim izborima malom i srednjem poduzetništvu u stranačkim programima, prema ocjeni samih poduzetnika, pridaje se osjetno veća važnost. Sve velike političke opcije, od HDZ-a do Kukuriku koalicije ili HSLS-a, u svojim gospodarskim programima jedan od prioriteta stavljaju na poticanje toga osjetljivog segmenta gospodarstva, koje je posljednjih godina prošlo znatan razvoj, ali je i efekte krize prvo i najjače osjetilo. Ipak, poduzetnici se uoči skorih izbora počinju ogranizirati te međusobno povezivati kako bi od buduće vlade, tko god je bude formirao, uspjeli dobiti što bolju i efikasniju potporu. Prema riječima predsjednika Udruge malih i srednjih poduzetnika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Petra Lovrića, prvi konkretan zahtjev koji će od buduće vlade zahtijevati bit će osnivanje, odnosno povratak ministarstva za malo i srednje poduzetništvo.

Otpuštanje radnika
“Samo ime nije bitno, no činjenica je da u sadašnjem ustroju u kojem dominira velik korporativni dio gospodarstva sektor malih u gospodarstvu, premda čine više od 60 posto volumena gospodarstva, interesno se sveo na tek jedan posto zastupljenosti”, ističe Petar Lovrić navodeći primjer Ministarstva gospodarstva, kojemu je pripojen segment maloga gospodarstva, no koje 90 posto svoje energije ulaže u bavljenje “vatrogasnim” mjerama u velikim problematičnim sustavima, čije se tegobe vuku još iz pretkriznog razdoblja, od sektora velikih neprivatiziranih brodogradilišta koja još prolaze kroz restrukturiranje do tekstilne ili kožne industrije. U takvom okruženju teškoće s kojima se suočavaju mali poduzetnici potpuno su gurnute u drugi plan. Upravo je stoga, smatra Lovrić, malim poduzetnicima važno da imaju u sustavu bazu kroz koju će artikulirati i rješavati svoje probleme. Iz samih stranaka još nema naznaka da bi se u tom smjeru ideja poduzetnika mogla prihvatiti, no Lovrić ističe kako će se ona tek postaviti pred stranke zajedno s argumentima zašto je to jedina solucija za svaku vladu koja će upravljati zemljom iduće četiri godine, a koja će ostvariti dobar rezultat. “U gospodarskoj krizi kroz koju prolazi i Hrvatska korporativno će gospodarstvo otpustiti još najmanje 20.000 radnika. U takvim je uvjetima oslonac na segment malog i srednjeg poduzetništva još potrebniji jer će, uvjeren je, upravo taj dio biti ključna poluga u ozdravljenju i jačanju ukupnoga gospodarstva. Tim više u HUP-ovoj udruzi malih i srednjih poduzetnika vide potrebu osnivanja zasebnog resora unutar Vlade, koji će osiguravati pomoć ne samo zakonima i postojećim programima za poduzetništvo nego će i poduzetnicima pružiti znatno više. ”Dosadašnji programi poticanja razvoja poduzetništva bili su zapravo dobri, no problem je što se sustavno tim segmentom nitko ne bavi, što su poduzetnici razasuti po nizu ministarstava, od gospodarstva, poljoprivrede preko turizma, zdravstva, prometa do graditeljstva, i zapravo se u takvim okolnostima samo davanje poticaja svodi na situaciju kada loši roditelji umjesto da se brinu o djeci, daju im novac”, kaže Lovrić.

Posljedica takva odnosa su i odgađanja da se ozbiljnije i na vrijeme država počne baviti rješavanjem klupka nelikvidnosti, u kojemu su se u pravilu najviše pogušili mali i srednji poduzetnici. Unatoč, kako i sam kaže, općoj histeriji o nužnom smanjenju administracije, takvu inicijativu pozitivnom drži i nekadašnji, prvi i jedini ministar malog i srednjeg poduzetništva Željko Pecek. Tu je dužnost Pecek obnašao u Vladi premijera Ivice Račana od 2000. do 2003., a uz ogradu da ne bi želio biti subjektivan, ističe da je za provedbu jedne politike izuzetno važno da ona ima autoritet koji je provodi. U tom bi kontekstu, kaže, i sama provedba nekih prije započetih projekata bila bitno efikasnija jer bi se, primjerice, u specijaliziranom ministarstvu više bavili lobiranjem i popunjavanjem poduzetničkih zona, odnosno kvalitetnom, a ne kvantitetom u njihovu osnivanju. “Da je osnivanje specijaliziranog ministarstva dobar potez potvrda je i Ministarstvo turizma. U slučaju maloga gospodarstva to dodatno dolazi do izražaja jer je i u plaćanju i u bankovnim kreditnim programima malo gospodarstvo zadnje u lancu, ali mu s druge strane treba najmanje da se pokrene i podigne”, ističe Pecek, koji se inače nakon povlačenja s ministarske funkcije i slabog uspjeha na izborima u svojoj izbornoj jedinici povukao iz aktivne politike te je u mirovini, ali i dalje se, kako sam kaže, susreće s poduzetnicima i daje im besplatne savjete.

Osnivanje malih trgovina
Osim samog ministarstva poduzetnici od buduće vlade očekuju i da postojećim agencijama konačno da veću samostalnost. “Ministarstva se konačno moraju fokusirati na stvaranje strateškog okruženja, a provedbeno moraju djelovati agencije kao i institucije koje su u tom cilju i osnivane”, ističe Lovrić, a pred buduću vladu izaći će se i s još nekoliko konkretnih zahtjeva čije brzo udovoljenje može dati brze efekte za poduzetnike. Jedan od takvih zahtjeva odnosi se na promjene u funkcioniranju tržnica koje za razliku od europskih zemalja omogućuju sivu ekonomiju i plasman uvozne robe bez plaćenog PDV-a. Tržnice bi, prema mišljenju malih poduzetnika, trebale biti prostor za plasman samo malih obiteljskih gospodarstava. Sličnu inicijativu poduzetničke institucije namjeravaju pokrenuti i za sektor trgovine. Tražit će, naime, da država potakne osnivanje malih, lokalnih trgovačkih lanaca, do deset trgovina. Na taj bi se način malim poljoprivrednim i prehrambenim proizvođačima omogućilo da dođu na police jer u velikim lancima ne mogu osigurati plasman zbog teškoća s količinom i kontinuitetom isporuke. Uzor za takvu inicijativu poduzetnici nalaze u Italiji i tamošnjim kooperativama. Od države će zatražiti i preispitivanje legalnosti monopla koje različita poduzeća i holdinzi imaju u pružanju komunalnih i sličnih usluga na lokalnoj razini, a za koje imaju predimenzionirane troškove i ne dopuštaju konkurenciju malim poduzetnicima.

Potpora

Hrvatska kaska za susjedima
Ministarstvo malog i srednjeg poduzetništva sve potrebne aktivnosti može kvalitetno obavljati s oko 50 zaposlenih tako da njegovo osnivanje ne bi značilo novo dimenzioniranje državnog aparata, ističe bivši ministar za malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek, koji načelno daje pozitivnu ocjenu inicijativi što je pokreću asocijacije malih poduzetnika, zadrugara i obrtnika prema budućoj vladi, ma koja od političkih opcija dobije na kraju priliku formirati je. Posebno važna uloga tog ministarstva, ocjenjuje Pecek, može biti u dijelu jače potpore poduzetnicima u uvjetima ulaska u EU i mogućnosti koje se za njih time otvaraju.

Gospodarski programi stranaka

Kukuriku koalicija
“Ponudit ćemo nove mjere potpore sektoru maloga i srednjega poduzetništva, osobito za jačanje jamstvenih fondova za kreditiranje na državnoj i lokalnoj razini, za subvencije troškova financiranja, ali i za porezne poticaje samofinanciranju i povećanoj kapitalizaciji (niska razina kapitalizacije od prosječno 25% ”malih“ u odnosu na 55% ”velikih“ utječe na manjak povjerenja financijskih institucija, ali i drugih poslovnih partnera). Osnažit ćemo programe horizontalnih potpora poduzetništvu te povoljno davati poduzetnicima na korištenje nekorištenu državnu imovinu za pokretanje izglednih razvojnih i inovacijskih projekata, posebno u tehnološkim parkovima i inovacijskim centrima. Poduprijet ćemo razvoj uspostavljenih industrijskih klastera te poticati nastanak i razvoj novih. Jednostavnijim poreznim rješenjima (paušal) i prilagodbom osnovica za prelazak u sustav PDV-a stimulirat će se razvoj obrtništva.”

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Hrvatska demokratska zajednica
“Omogućit ćemo plaćanje PDV-a po naplaćenoj realizaciji za male poduzetnike s ukupnim prometom nižim od 2,5 milijuna kuna. Do ulaska Hrvatske u EU nastavit ćemo provedbu projekata na temelju godišnjih operativnih planova poticanja poduzetništva, odnosno dodjeljivati nepovratne potpore poduzetnicima za uvođenje novih tehnologija, primjenu inovacija i uvođenje sustava kvalitete, a sve radi jačanja njihove konkurentnosti. Nastavit ćemo s izgradnjom infrastrukture u poduzetničkim zonama kako bi se one što prije stavile u funkciju i stvorili uvjeti za realizaciju poduzetničkih investicija u njima. Nastavit ćemo financijsku podršku razvojnim agencijama, poduzetničkim centrima i inkubatorima i tehnološkim parkovima. Jedan od prioriteta naše gospodarske politike je intenziviranje poslovnog povezivanja, odnosno razvoja klastera, što će biti jedan od važnih preduvjeta za nastup naših poduzetnika na jedinstvenom europskom tržištu.”