Mjesecima unaprijed znalo se da će Saboru biti vruće kad na dnevni red u predizbornoj godini dođe godišnje izvješće Hrvatske narodne banke. U tom smislu nije razočarala ni sjednica saborskog Odbora za financije u utorak na kojoj se sasula teška artiljerija po radu HNB-a u prošloj godini. Premda je Vlada usvojila izvješće HNB-a prije slanja u Sabor, Odbor za financije nije ga prihvatio.
Racionalno je pretpostaviti da teška artiljerija neće izostati ni na saborskoj raspravi. Ako je preludij Odbor za financije i ocjena da je HNB izdao nacionalne interese, mogu se očekivati nove salve politikantskih argumenata. Ne ulazeći u demokratsko pravo slobode govora i mišljenja, kako drukčije nazvati rečenicu da zbog HNB-a od hrvatskih banaka u krizi ni kuna nije ušla u proračun (što je s porezom na dobit) ili da banke naplaćuju naknade (možda bi trebale raditi pro bono), da top-menadžeri privatnih banaka imaju visoke plaće?! S druge strane može se ozbiljno raspravljati da li doista u Savjetu središnje banke ima potrebe za osam vanjskih članova stručnjaka (uz šest unutarnjih članova iz reda HNB-a) i koliki je njihov realni doprinos kvalitetnom radu. Institucija vanjskog stručnjaka ionako ulaskom u EU više neće postojati. No argument da je HNB izdao nacionalne interese u potpunosti je promašen; HNB prema zakonu ima samo jedan cilj – stabilnost cijena koju održava tečajem što je odrađeno besprijekorno. Želi li država da središnja banka sudjeluje u aktivnom kreiranju rasta, a ne samo targetiranju niske inflacije, onda se može mijenjati Zakon o HNB-u. No to je kockanje jer politika teško može odoljeti sirenskom zovu da naprave zakon koji bi im omogućio da sami kreiraju monetarnu politiku i kontroliraju guvernera. Od toga ne pate samo vladajući, sjetimo li se nedavne Čačićeve ideje da bi monetarna vlast trebala biti veća potpora (novoj) fiskalnoj politici ili Friščićeva poziva DORH-u da pročešlja HNB. Pitanje je tko bi se godinu dana prije ulaska u EU usudio zadirati u neovisnost HNB-a. To je jednostavno kulturološko i civilizacijsko dostignuće mlade demokracije i za takav korak unatrag, ako pameti nema kod kuće, bar Bruxelles ne bi imao razumijevanja – izbornom ludilu unatoč.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Baš suprotno,navijački članak …pored nemogućnosti komentiranja presuda sudaca,kao jednog od postojećih tabua treba skinuti i taj tabu o neovisnosti HNB-a…Tko kaže da je HNB neovisan? Zakon..ma dajte molim Vas
Nema zakona koji može nadjačati prijateljsko poslovne veze…da li mi pratimo te individualce iz HNba što rade u popodnevnim satima ili preko vikenda…
Što se tiče banaka,već duže vrijeme se zalažem da se discipliniraju zanimanja,odnosno određeni nositelji navedenih zanimnja,koja proizilaze iz regulacije…banke,odvjetnici,revizorske kuće ,javni bilježnici,osiguravajuća društva…itd..
Bankama je mnogo toga poklonjeno regulacijom preko države i oni poklonjeno vraćaju naknadama…za disanje
Imaju sreće što je narod financijski nepismen i ne razumije činjenicu da ima moć kroz politički angažman kreirati promjene…
Evo svježi primjer…
Država je u bankama digla kredit kako bi platila dospjelu obveznicu(dug) koju je izdala da bi sanirali banke kak se kaže,da bismo uopće mogli funkcionirati…Da li funkcioniramo dobro nakon toga?
Istovjetnea je priča sa Wall Stretom,Hegde fondovima itd..itd
Banke kreditiraju državu..ma nemojte,Država je (a trebala bi vladati i u moje ime) omogućila bankama da kreditiraju državu…
Novac je iz državnih ruku preko iste te države koja kreira zakone predan u privatne ruke…
U Americi samo što nije izbila revolucija zbog te činjenice..Ma dajte uključite se u raspravu ,imate internet,bacite pogled u SAD..
Pogledajte komentare..
Zašto HNB kao državno reguliranao tijelo(bez obzira na navodnu neovisnost) ne koristimo za nekreditno financiranje deficita,nego HNB daje jeftin novac komercijalnim bankaka pa komercijalne banke skupim novcem lihvare državu,odnosno nas…
Pogrešno je vjerovati da samo netko živi od proračuna i regulacije…
Svi živimo od toga,do zadnje jedinke no problem je što netko živi fanstastično(uglavnom stvarni vladari države(veći industrijalci i njihovi igrači u vrhu države,sveučilišta i javnih i lokalnih poduzeća.medicinksih ustanova i instituta),netko odlično(političari,i malo niže pozicionirani kao i dobar dio poduzetnika koji žive na jaslama privilegiranog javno privatnog partnersta i privilegiranih informacija,privilegiranih licenciranja,pravila skrojenih rema njihvomi potrebama),netko dobro
(uspješni poduzenici koji ne dobivaju direktno novac ali ipak ovise o ptrošnji i napretku društva) ,netko dosta dobro(rashodovani politčki kadrovi niže razine koji su glavnom smješteni u lokalnim sredinama ,lokalnim poduzećima i javnim poduzećima na raznoranim pročelničkim mjestima sa jako dobrom plaćom),netko dobro(kvalitetan kadar u zdravstvu,školstvu,državnoj si javnoj službi ikoji imaju iznadprosječnu ali neveliku plaću no koji stvarno zarade tu plaću), netko tako tako(državni službenici koji
žive od malih plaća,nama se uglavnom njih daje na pladanj iako su često vrijedniji od glavonja iznad) i manji poduzetnici koje se reketari od većih igrača i njihove sprege sa državom, a koji čak najviše i ovise o plaćama iz javnog sektora jer je potrošnja plaća jedan od glavnih izvora domaće potražnje(ja točno znam gdje bih rezao)….
Kao krvotok,samo što se netko nakačio na aortu,netko na venu a netko na kapilaru ,a kod određenog dijela nema niti kapilara…
Krajnje je vrijeme da shvatimo da živimo u reguliranoj demokracija a ne u slobdnom tržišti i moramo napraviti:
-ili regulaciju što više okrenuti interesu što šireg dijela pučanstva…u tom slučaju bismo se onda razvijali na način kao npr. skandinavske države,benelux,njemačka,francuska ili J.Koreja,Japan…te zemlje iako iznimno regulirane,protekcionističke unutar države imaju više slobodnog tržišta nego npr. SAD…
-ili prestati regulirati ŠTO smjiemo i KAKO raditi ,već da reguliramšto NE SMIJENO RADITI,a pravila poslovanja i
i pravila ŠTO je novac,KAKO ULAZI u sustav ,TKO ga distribuira prepustimo slobodnom izboru ..Birajte?
I Sanader je bio neovisan, pa što smo dobili. Neovisan u našem slučaju “zna se” što znači.
Kakva neovisnost HNB-a pa odavno rade u korist stranaca i uvoza!!!
HNB je neovisan koliko je i kuna nacionalna valuta.
Uključite se u raspravu