Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje počeo je provoditi usklađivanja cijena lijekova, a nakon što postupak bude gotovo očekuje se da će cijene biti niže za pet posto nego sada. Državni osiguravatelj tako nastavlja provoditi svoju politiku, a proizvođači lijekova upozoravaju da su cijene već i sada preniske.

Kako to doista izgleda u praksi pokazuje i primjer tvrtke Belupo iz čijeg je poslovnog izvješća za prvih šest mjeseci vidljivo da je broj prodanih kutija lijekova porastao za 227 tisuća odnosno za 3,1% u odnosu na isto razdoblje lani, ali su Belupovi prihodi na hrvatskom tržištu, zbog dugogodišnjih pritisaka na cijene, za 2% manji u odnosu na lani. “Činjenica jest da je u 2010. godini potrošeno 7 milijuna kutija lijekova više, a HZZO je to koštalo manje. To pokazuje da potrošnja lijekova na recept nije smanjena, dapače”, kaže ravnatelj HZZO-a Tihomir Strizrep. Cijene lijekova u Hrvatskoj već godinama su transparentne i svi se slažu kako je riječ o najuređenijem području u sustavu zdravstva. S pozicije državnog osiguravatelja situacije nikada nije izgledala bolje, no s pozicije proizvođača lijekova sve se češće čuju kritike na račun zdravstvene administracije. U prilog tome idu i podaci Eurostata prema kojem su cijene u 2007. godini bile na razini 73% europskih cijena. U međuvremenu je došlo do daljnjeg snižavanja cijena od strane HZZO-a koje su danas u prosjeku za 46% niže u usporedbi s, primjerice, cijenama u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj. Uz to, troškovi lijekova su sa 21% 2003. godine pali na 13% u 2010. godini u učešću u troškovima zdravstva čemu treba prirodati i 2% koliko otpada na posebno skupe lijekove.

Dugoročne posljedice
“Generalno govoreći, cijene lijekova u Hrvatskoj su niske i svako daljnje snižavanje bi moglo imati dugoročne posljedice po zdravlje nacije. Prijeći prag ulaska u zemlje jeftinih lijekova imalo bi za rezultat smanjenu dostupnost novih, inovativnih lijekova”, kaže izvršni direktor Udruge inovativnih proizvođača lijekova Sani Pogorilić.Uz to što ima polugu monopoliste, HZZO može i dodatnim instrumentima utjecati na potrošnju pojedinih lijekova, kao što je, primjerice, lista lijekova koju HZZO posebno kontrolira u ordinacijama primarne zaštite. Tako se ‘slučajno’ poklopilo da je s izlaskom na teren 140 kontrolora HZZO-a najmlađa faramaceutska tvrtka u Hrvatskoj, PharmaS u vlasništvu Luke Rajića, počela bilježiti veće rezultate prodaje.

Svi proizvođači jednaki
“To bi se dogodilo i bez kontrola jer svi znaju, a i doktori koji propisuju lijekove, da HZZO redovito kontrolira potrošnju”, kaže Strizrep. Na pitanje zašto je u ordinacije poslana lista s lijekovima koji će se posebno kontrolirati, Strizrep odgovara kako se na listi nalaze lijekovi koji imaju jeftinije zamjene, a čine većinu financijski potrošnje. Za sve te lijekove, kaže, postoje generičke paralele, dakle, identični, a jeftiniji lijekovi. “Cijene se korigiraju jednom godišnje, a u tih godinu dana svaki novi lijek koji dolazi na listu mora biti 10 posto jeftiniji od zadnjeg na listi”, objašnjava Strizrep. Naravno da nam je u interesu, kaže Strizrep, da za istu stvar platimo što manju cijenu. “Prema svakom od proizvođača postupamo isto, pa tako i prema PharmaS-u. Na tom popisu je 50-ak lijekova, a svega je nekoliko PharmaS-ovih zamjena”, kaže Strizrep. U praksi to izgleda ovako: u travnju je PharmaS zabilježio prodaju od 6.318 kuna, a zatim je u lipnju dosegao prodaju od 346.377 kuna. Primjerice, u lipnju je PharmaS prodao 2456 kutija atorvastatina odnosno prihodovao 207.525 kuna i došao odmah iza Belupa koji je prodao 2984 kutije i prihodovao 263 tisuće kuna. Ovim rezultatom PharmaS držio udio od dva posto u ukupnoj potrošnji atorvastatina. Slična je situacija i s lijekom repaglinid gdje PharmaS ‘puše za vratom’ Plivi i bilježi rast od 10 do 19 posto, ovisno o tome koju dozu lijeka se promatra. Braneći kontrolore i listu, Strizrep kaže kako je u ugovoru sa svakom ordinacijom definiran financijski izdatak za lijekove koji liječnici ne smiju prekoračiti.“Ovo nije napravljeno s namjerom da se bilo koga kazni već da se educira liječnike. Naime, liječnici mogu vidjeti kojih je to 50 najpropisivanijih lijekova s najvećim porastom potrošnje, a koji imaju odgovarajuću generičku paralelu. To znači da ako nekom liječniku potrošnja prelazi zadane okvire može ju smanjiti na ovaj način. I tada nema potrebe za kažnjavanjem”, objašnjava Strizrep dodajući kako je ustvari uloga kontrolora i liste najpropisivanijih lijekova – prvenstveno savjetodavna.

U PharmaS-u odbacuju špekulacije o bilo kakvom pogodavanju te kažu kako poštuju zakone i pravila.“Naši lijekovi su posljednji ušli na listu HZZO-a, pa je i njihova cijena sukladno pravilniku niža za 10% od trenutno najniže cijene postojeće paralele na listi”, kažu u PharmaS-u. Sukladno tome, dodaju, odbacujemo špekulacije o pogodovanju HZZO-a PharmaS-u jer je evidentno da su svi procesi napravljeni prema zakonima i pravilnicima. Također dodaju kako proces registracije lijekova na tržištu teče kontinuirano te je za očekivati da će se uskoro pojaviti i lijekovi koji će biti povoljniji od PharmaS-ovih. Dosadašnjim rezultatima su zadovoljni jer su u skladu s planovima, kažu u PharmaS-u, a u narednim mjesecima očekuju veću prodaju od one u lipnju.Posljednjih tjedana HZZO provodi i postupak kontrole izračuna cijena temeljem pravilnika te je od proizvođača zatraženo da se očituju o ponuđenim cijenama. Prva faza tog procesa je izračun usporednih cijena prema referentnim zemljama definirianim u pravilniku.“Farmaceutske kompanije su nam dostavile svoje prijedloge izračuna, a cijene koje predlažu više su od onih koje definira pravilnik. Nema objašnjenja zašto su predložili više cijene i budući da one nisu u skladu s pravilnikom, mi smo napravili naše izračune i dali im rok da se izjasne. Nakon toga ide drugi korak, a to su referentne cijene. Taj će proces do donošenja nove liste trajati oko dva mjeseca”, kaže Strizrep dodajući kako će tada razlika u cijenama generičkih paralela koje su nastale u proteklih godinu dana biti izjednačene. U HZZO-u očekuju da će cijene biti za 5% niže nego sada.

Upitni inovativni lijekovi
Inovativne farmaceutske kompanije su, kada je Pravilnik objavljen, ukazali na njegovu neodrživost jer smatraju kako je donesen bez analize i projekcije ishoda. Tim pravilnikom se za 10 do 35% snižava cijena lijekova u odnosu na prosjek izabranih zemalja. Dodatno snižavanje cijene nastavlja se kroz Pravilnik o stavljanju lijeka na listu, gdje se traži daljnje snižavanje cijena u odnosu na referentnu cijenu (koja je već sada 30% niža) za još 10%. Istodobno, upozoravaju proizvođači, lijekovi su svrstani u široke terapijske skupine koje su formirane bez dokazivanja međusobne zamjenjivosti lijekova. Tako, primjerice, ako se vratimo na spomenutlu listu kontroliranih lijekova, u praksi se događa da liječnici obiteljske medicine kako bi izbjegli sankcije umjesto originalnog lijeka pišu generički lijek koji je iste cijene ili minimalno različite ili pišu drugu skupinu lijekova koji po svom učinku i djelovanju nisu zamjenjivi s propisanim lijekom, a niti su jeftiniji. Istovremeno, ne priča se o ‘kažnjavanju’ onih liječnika koji nisu propisali lijek koji je bolesnik, sukladno medicini temeljenoj na dokazima, trebao dobiti, a nije dobio zbog strogih i učinkovitih mjera sankcioniranja liječnika koji propisuju iznad prosjeka i prema svojoj savjesti. Ovakav način poslovanja u Hrvatskoj dovodi, smatraju neki, do pitanja dostupnosti inovativnih lijekova koji se uspoređuju cijenom sa starim generičkim lijekovima. A time se usporava i onemogućuje dostupnost novih inovativnih lijekova, kažu inovativci, koji uslijed visokih troškova istraživanja i razvoja ne mogu biti cjenovno konkurentni generičkim lijekovima.“Onog trenutka kad mu istekne patentna zaštita, za nas je svaki originalni lijek jednak kao i generik odnosno imaju jednak status. Ne postoji razlog zašto bi cijena originala bila viša od generika”, odgovara Strizrep.

Činjenice

Koliko trošimo lijekova
Ako se uspoređuje potrošnja po stanovniku, EU zemlje sličnog društvenog dohotka troše 47% lijekova više od Hrvata, dok razvijene zemlje koje mjere ishode liječenja troše 166% više od nas. Iako bi se to moglo tumačiti učinkovitošću administracije, poražavajući je podatak da je potrošnja količine lijekova odnosno broja pakiranja po stanovniku u Hrvatskoj za 26% manja od sličnih zemalja i 20% niža od razvijenih zemalja. To bi u praksi značilo da svaki 4 odnosno 5 bolesnik ne dobije potreban lijek, koji bi dobio da živi u Češkoj, Mađarskoj ili Austriji. Uz to, u krugu mediteranskih zemalja Hrvatska je zemlja s najkraćim životnim vijekom odnosno Hrvati žive 4 godine kraće od Talijana ili Francuza. Kod nas godišnje od kardiovakularnih bolesti umire 26.000 ljudi i jedina smo mediteranska zemlja s tako visokim postotkom smrtnosti. Razloga je više, ali jedan možda leži i u činjenici da se u Hrvatskoj značajno manje propisuje kardiovaskularnih lijekova u odnosu na prosjek, primjerice, Francuske koja je vodećem mjestu po učinkovitosti zdravstvenog sustava s odličnim zdravstvenim pokazateljima i ishodima liječenja.

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Od balističke zaštite do robotike

Hrvatsko oružje i vojna oprema traže nova tržišta. Sljedeća postaja je Vijetnam

Domaće kompanije

Proizvođači u neravnopravnom položaju Kad je u pitanju izdvajanje za zdravstvo po glavi stanovnika, Hrvatska je već sad ekstremno racionalna u odnosu na europske zemlje, uključujući i izdvajanje za lijekove, upozorava Matko Bolanča, predsjednik uprave Plive. “Službena politika takva je da u pokušaju dodatnih ušteda dovode industriju u vrlo nepovoljan položaj. Istodobno rokovi plaćanja i dalje značajano premašuju granicu podnošljivog, bolnice su opet dosegle 500 dana tako da farmaceutske kompanije i dalje kreditiraju sustav. Osim toga, prilikom stavljanja lijekova na listu i dalje se može primijetiti diskriminacija nekih proizvođača”, ističe Bolanča te dodaje kako Pliva svoj rast može zahvaliti samo činjenici da 80 posto svojih lijekova izvozi, te mnogo manje ovisi o okolnostima domaćeg tržišta od nekih drugih proizvođača. (M. Crnjak)

Farmaceutske kompanije i dalje financiraju zdravstveni sustav
Matko Bolanča Pliva

Zavodu je u cilju da za isti lijek plati što manje novaca
Tihomir Strizrep, HZZO