Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Što nakon udara Samodola na Škegru?

Autor: Ana Blašković
02. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Dok Quaestus šalje umirujuće poruke i sanira štetu tek ostaje vidjeti kako će rješenje Hanfe utjecati na ključni Škegrin projekt Fondova za gospodarsku suradnju

Odluke Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga često šokiraju financijsku industriju. To više niti nije vijest u sektoru vrijednom milijarde kuna kada svaka odluka regulatora nekome stane na financijski žulj. Oštar stav Hanfe i njezinog šefa Ante Samodola u slučaju blokade dionica Ine i ofenzivi na Mol tumačio se političkom podrškom Vlade i željom da spriječi Mađare da i formalno preuzmu potpunu kontrolu nad Inom, a ne uvođenjem reda.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

No, kada Agencija oduzme dozvolu za rad nekadašanjem ministru financija i premijerkinom savjetniku Borislavu Škegri dva mjeseca prije izbora, glasine o “pravim” razlozima slučaja šire se brzinom svjetlosti. Jedno od tumačenja jest da napadom na Škegru Samodol želi osigurati novi mandat na čelu Agencije jer mu postojeći ističe za tri mjeseca. Druga verzija spominje politički obračun unutar HDZ-a pri čemu se preko Samodola, kao navodno bivšeg Šukerovog čovjeka, pokušava umanjiti utjecaj koji Škegro ima na premijerku Jadranku Kosor. Političke manipulacije na stranu, nijedna od “teorija” ne uzima za ozbiljno primjedbe regulatora da Quaestus nije regularno poslovao, da s Hanfom nekoliko godina traje natezanje o ulaganjima u povezane tvrtke Metronet i Hospitalija trgovinu umjesto u portfelj propisan prospektom što je Agencija presjekla odlukom da Quaestus nekretnine nađu drugo društvo za upravljanje… Istini za volju, moglo bi se priupitati, primjerice, Zlatka Matešu i Marijana Hanžekovića iz NO-a, te banke i fondove koji su dali novac u fond, kako su im godinama promicale neregularnosti? Ili ih nisu shvaćali ozbiljno? Dok Škegro i partneri spremaju odgovor na Hanfino rješenje i idu na kontrolu štete umirujućim porukama da situacija neće utjecati na ostale tvrtke, tek ostaje vidjeti što će se dogoditi s Fondovima za gospodarsku suradnju. Kad zažive, FGS-ovi će biti ključan Škegrin projekt. Zbog zamišljenog ispreplitanja državnog novca s privatnim već je zlobno okarakteriziran kao sjajan način financiranja upitnih projekata novcem poreznih obveznika. U tom smislu rješenje regulatora, koje se temelji na sankcioniranju ulaganja u povezane i financijski vrlo problematične tvrtke Metronet i Hospitalija trgovinu dobiva potpuno druge obrise.

Odluke Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga često šokiraju financijsku industriju. To više niti nije vijest u sektoru vrijednom milijarde kuna kada svaka odluka regulatora nekome stane na financijski žulj. Oštar stav Hanfe i njezinog šefa Ante Samodola u slučaju blokade dionica Ine i ofenzivi na Mol tumačio se političkom podrškom Vlade i željom da spriječi Mađare da i formalno preuzmu potpunu kontrolu nad Inom, a ne uvođenjem reda.

No, kada Agencija oduzme dozvolu za rad nekadašanjem ministru financija i premijerkinom savjetniku Borislavu Škegri dva mjeseca prije izbora, glasine o “pravim” razlozima slučaja šire se brzinom svjetlosti. Jedno od tumačenja jest da napadom na Škegru Samodol želi osigurati novi mandat na čelu Agencije jer mu postojeći ističe za tri mjeseca. Druga verzija spominje politički obračun unutar HDZ-a pri čemu se preko Samodola, kao navodno bivšeg Šukerovog čovjeka, pokušava umanjiti utjecaj koji Škegro ima na premijerku Jadranku Kosor. Političke manipulacije na stranu, nijedna od “teorija” ne uzima za ozbiljno primjedbe regulatora da Quaestus nije regularno poslovao, da s Hanfom nekoliko godina traje natezanje o ulaganjima u povezane tvrtke Metronet i Hospitalija trgovinu umjesto u portfelj propisan prospektom što je Agencija presjekla odlukom da Quaestus nekretnine nađu drugo društvo za upravljanje… Istini za volju, moglo bi se priupitati, primjerice, Zlatka Matešu i Marijana Hanžekovića iz NO-a, te banke i fondove koji su dali novac u fond, kako su im godinama promicale neregularnosti? Ili ih nisu shvaćali ozbiljno? Dok Škegro i partneri spremaju odgovor na Hanfino rješenje i idu na kontrolu štete umirujućim porukama da situacija neće utjecati na ostale tvrtke, tek ostaje vidjeti što će se dogoditi s Fondovima za gospodarsku suradnju. Kad zažive, FGS-ovi će biti ključan Škegrin projekt. Zbog zamišljenog ispreplitanja državnog novca s privatnim već je zlobno okarakteriziran kao sjajan način financiranja upitnih projekata novcem poreznih obveznika. U tom smislu rješenje regulatora, koje se temelji na sankcioniranju ulaganja u povezane i financijski vrlo problematične tvrtke Metronet i Hospitalija trgovinu dobiva potpuno druge obrise.

Autor: Ana Blašković
02. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close