“Svi Ingrini predstavnici u Iraku povučeni su u Hrvatsku čim su počele ratne operacije i tako će i ostati sve dok se ne steknu svi sigurnosni uvjeti za njihov povratak i normalan život i rad u toj zemlji”, komentirao je Igor Oppenheim, predsjednik Uprave Ingre, vijest da je u petak raketirana zgrada kompanije u Bagdadu te da su u napadu ranjene dvije Iračanke, čistačica i tajnica. “Nasreću, nije riječ o ozbiljnijim ozljedama, a Ingra tek čeka procjenu štete nastale zbog uništenja dokumentacije i inventara u napadu”, kaže Oppenheim.

Ugovor od 25 mil. USD
Prema njegovim riječima, zbog vrlo nesigurne vojno-političke situacije i sigurnosnih uvjeta koji su ispod prihvatljivog minimuma Ingra još nije započela s poslovima na termocentrali Al Shemal na sjeveru Iraka, posla koji je hrvatska tvrtka dobila još prije poslijednjeg rata u sklopu UN-ova programa “Nafta za hranu”. Ugovor vrijedan 25 milijuna dolara prošao je reviziju nove iračke vlade, a riječ je o isporukama određenih pumpi za cirkulirajući sustav za hlađenje termocentrale. Na poslu je angažirana nekolicina hrvatskih tvrtki poput MIV-a Varaždin, Hanove iz Karlovca, Hidraulike te u projektnom dijelu Intee i Ekonerka. Posao je, međutim, više oslonjen na isporuke njemačkih, austrijskih, slovenskih i jedne turske kompanije jer se takve pumpe uopće ne proizvode u Hrvatskoj. Budući da se kasni s prvom fazom posla na termocentrali, kasni se i s realizacijom drugog dijela istog ugovora, također u iznosu od 25 milijuna USD, koji se odnosi na isporuku transformatora. I taj je ugovor prije potpisan, ali akreditiv za njegovu realizaciju nije. Stoga je pitanje hoće li on ikad stupiti na snagu, iako, kaže Oppenheim, bez njega prvi dio Ingrina posla na ovoj termocentrali zapravo ne bi imao puno smisla. Prvi čovjek Ingre u javnosti je poznat kao zagovornik teze da Hrvatske tvrtke moraju “držati na oku” tržišta zemalja Bliskog istoka jer je riječ o bogatim državama sklonim visokim investicijama. Primjerice, Alžir, u kojem Ingra već puno radi, u idućih pet godina u kapitalne projekte kani uložiti 50 milijardi USD. Između ostalog, Ingra je izradila i prezentirala studiju za razvoj nautičkog turizma nakon čega je pozvana da napravi projektnu dokumentaciju za 20.000 vezova. “To je doista vrijedan posao, ali i u Alžiru već niz godina nema incidenata”, kaže Oppenheim, čime zapravo naglašava da svaki posao ima prihvatljivu visinu rizika.

Sigurnosni uvjeti
Drugim riječima, poslovni angažman u zemljama Bliskog istoka prihvatljiv je samo ondje gdje su sigurnosni uvjeti na zadovoljavajućoj razini. “Jednostavno treba znati procijeniti rizik i ne ići u krizne zone. Međutim, u Zaljevu ima i zemalja u kojima ne prijeti nikakva opasnost, a poslova je napretek. Primjerice, osim posla koji je dobio Konstruktor, u Katru se radi još niz prometnica, u Sudanu smo već dobili posao proširenja kapaciteta jedne tamnošnje cementare, a s Geotehnikom u toj zemlji intenziviramo i poslove bušenja. Jordan također dosta investira, a u Libiji još čekamo rezultate natječaja za izgradnju dviju prometnica.

Zagrebačka Ingra u Iraku radi od 70-ih

Ingra je cijelo vrijeme imala otvoren Ured u Iraku. Od 70-ih, otkad radi u Iraku, zagrebačka je kompanija izgradila više desetaka tamošnjih objekata, među njima i zgradu ministarstva za naftu. Na toj je zgradi, jednoj od rijetkih neoštećenih u napadima, poslije rata Ingra dobila posao izmjene kompletnog klimatizacijskog sustava. Zato što je sudjelovala u njihovoj izgradnji, tvrtka se nada dobivanju poslova u poslijeratnoj obnovi zemlje.