Za manje od tjedan dana hrvatski studenti vraćaju se na fakultete. Iako je Vladi jedna od mjera u programu gospodarskog oporavka bila i usklađivanje upisnih kvota fakulteta s potrebama tržišta rada, a Hrvatski zavod za zapošljavanje je izradio i posebnu studiju u kojoj je po županijama bilo navedeno za koja bi zanimanja trebalo smanjiti, a za koja povećati kvote, ipak sveučilišta nisu reagirala.

Naime, struktura novoupisanih studenata različitih smjerova i programa ne odgovaraju Vladinim prijedlozima, a visoka učilišta se brane kako nisu stigla uskladiti programe prema Vladinu prijedlogu jer je on stigao prekasno. Teo Matković, stručnjak za tržište rada Katedre za Socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu, objašnjava kako HZZ-ova studija jest potencijalno vrijedno oruđe za usklađivanje obrazovnog sustava i tržišta rada te bi ju trebalo razvijati. “Osobe koje se školuju danas radit će daljnja četiri desetljeća, stoga se uvidi ne mogu temeljiti samo na ishodima unatrag proteklih nekoliko (kriznih) godina, već trendovima koji sežu barem desetljeće unatrag. Svakako treba uzeti u obzir razvojne strategije te demografske trendove. Na primjer, doskora odlaze u mirovinu prve brojnije generacije visokoobrazovanih rođenih nakon Drugoga svjetskog rata. Također, postojeće preporuke se odnose na pojedina zvanja, a ne institucije u kojima su ona stečena. Npr. možda se ekonomisti s jednog sveučilišta znatno lakše zapošljavaju nego oni s nekoga drugoga, ali preporuke dobivene kroz bazu HZZ-a se odnose samo na prosječnu zapošljivost svih ekonomista”, objašnjava Matković ograničenja studije. HZZ kaže kako treba povećati upisne kvote smjerova računarstva i informatike na stručnim studijima te elektrotehnike i informacijske tehnologije, računarstva, strojarstva, kroatistike, anglistike, medicine, farmacije i logopedije na sveučilišnim studijima u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Smanjiti, kažu, treba upisne kvote na politologiji, novinarstvu, filozofiji, prometu, tekstilnoj tehnologiji i inženjerstvu te grafičkoj tehnologiji. Zagrebačko sveučilište je u ovoj akademskoj godini sveukupno smanjilo broj mjesta za 167, no ostalo im je osigurano 12.410 mjesta. Najviše je smanjena kvota u društveno-humanističkom području, i to za 135 mjesta, no to smanjenje je samo donekle ispunilo Vladine namjere u programu gospodarskog oporavka.

Matković kaže da, iako su kvote smanjenje, ako se promatra ukupna ponuda studijskih mjesta, do smanjenja nije došlo. Također navodi kako je posljednjih godina broj upisanih stagnira. “Generacije studenata sve su malobrojnije zato što je ekonomska kriza smanjila broj obitelji koje si mogu priuštiti studij. Prema rezultatima Eurostudent istraživanja, stvarna cijena godine studija za pojedinca u prosjeku iznosi 31.500 kuna. Zbog svega toga mnoga oglašena mjesta ostaju nepopunjena, a mnoga se druga popunjavaju kandidatima koji su zadovoljili tek minimalne uvjete. Dakle, prilagodba se događa smanjenjem broja upisa zbog manjka interesa – i to, prema mojem dojmu, na periferiji, dakle pri izvanrednim studijima, privatnim učilištima i izvan zagrebačkog sveučilišta. Te institucije bi se mogle suočiti s velikim problemima zbog smanjenja prihoda”, objašnjava Matković. Za Primorsko-goransku županiju HZZ napominje kako među ostalim valja povećati broj studenata mehatronike, rehabilitacije, logopedije, farmacije, ekoinženjerstva i nutricionizma, no sve su to programi koji u ovoj županiji ne postoje te ih treba uvesti. Preporučuje stipendiranje studenata koji bi studirali spomenute smjerove na nekom drugom području. Neki od programa u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih studenata u županiji su upravni studij, malo i srednje poduzetništvo u turizmu i hotelijerstvu, ekonomija, pravo, primijenjena umjetnost te nautika i tehnologija pomorskog prometa.

(Nikolina Buljan)