S vodećim izraelskim ekonomskim stručnjakom, profesorom Omerom Moavom razgovarali smo nakon njegovog predavanja na Ekonomskom institutu u Zagrebu i dan prije centralnog događaja, predavanja na Visokoj poslovnoj školi Libertas. Na predavanju se razgovralo o aktualnim izazovima s kojima se suočava izraelska vlada i trenutnoj ekonomskoj politici. Detaljnim podacima i iznimno zanimljivom i poučnom prezentacijom pojasnio je sadašnje stanje izraelske ekonomije u okviru globalne financijske krize koja je potresla cijeli svijet. S obzirom na to da izraelsko gospodarstvo ima gotovo tri tisuće kompanije u visokotehnološkom sektoru i da izraelska ekonomija bilježi oko pet posto rasta BDP-a, 11 milijardi dolara investicija u visoko tehnološki sektor i 200 milijardi dolara BDP-a, od kojeg 54 milijarde čini samo izvoz, sigurno je da imamo od koga učiti. Omer Moav trenutno predaje na Hebrew Universityju u Jeruzalemu i na Sveučilištu Royal Holloway u Londonu. Tijekom svoje bogate karijere obnašao je i dužnost predsjednika Savjeta za gospodarstvo izraelskog ministra financija i član je uredništva niza uglednih znanstvenih časopisa iz područja ekonomskih znanosti. Područja njegovog najužeg interesa obuhvaćaju ekonomski rast, inovcije i gospodarski razvoj te mikroekonomija i fiskalna politika. Predavanje su organizirali Hrvatsko-izraelski poslovni klub (CIBC) i Veleposlanstvo Države Izrael u suradnji s Visokom poslovnom školom Libertas.

Od utorka ste u Hrvatskoj. Obišli ste već neke vodeće ekonomske institucije u zemlji i susreli se s hrvatskim ekonomskim stručnjacima. Uočavate li kakve sličnosti izraelskog i hrvatskog gospodarstva?
Čini mi se da postoje neki isti problemi s kojima se obje zemlje suočavaju trenutno, a Hrvatska se suočava i s nekim problemima s kojima se Izrael bavio u prošlosti. Riječ je brojnim monopolima. Čini mi se da ih i u Hrvatskoj ima mnogo kao i u Izraelu. Problem je u političkoj uvezanosti tih monopolista s vladajućim političarima takozvanim tajkunima koji i Izraelu stvaraju problem. To su neki slični problemi s kojima se borimo. Nije ih lako riješiti i predstavljaju velik problem jer je riječ o umiješanoti cijelog političkog sustava s tajkunima.

Što Hrvatskoj predstavlja glavni problem, što je to što nas koči u razvoju?
Ne bih mogao reći točno koji je glavni problem, ne poznajem tako dobro hrvatsku ekonomiju. No ipak, čini mi se da je fiksna tečajna politika kao rezultat visokog uvoza, a nikakvog izvoza i visoki deficit ono što koči Hrvatsku. Takva situacija ne pogoduje investicijama nego upravo suprotno. Zbog toga se potencijalni projekti i investicije sele na neko drugo mjesto, na plodno tlo. Čini mi se da kombinacija svega toga i sličnih problema uzrokovanih time rezultira nepovoljnom investicijskom klimom. Posebno mislim na određene lobije kojima je u interesu kunu držati jakom radi uvoza. Njima takva situacija pogoduje što konkretno stvara nepovoljnu klimu za razvoj nacionalne ekonomije. Kuna bi u svakom slučaju trebala biti puno slabija.To je ključ za poticanje rasta. Naravno, kada se situacija sagleda i s druge strane i kada shvatite da većina javnosti ima dugove u eurima i ta ista javnost ne želi slabiju kunu jer im to nije u interesu nađete se u nezavidnoj situaciji. To je zapravo svojevrsna zamka politike jer kunu drže jakom kako bi građani bili zadovoljni no dugoročno to je nešto jako loše i nepovoljno. Smatram da bi najbolje bilo kada bi kuna oslabjela toliko da deset kuna bude ekvivalenat jednom euru. Tako bi se povećao izvoz. To je ključ uspjeha.

U što bi Hrvatska trebala ulagati?
Hrvatska svakako ima brojne neiskorištene potencijale. Pogledajte samo poljoprivredu i turizam. Židovi su tradicionalno razvili jak poljoprivredni sektor. Uvjeren sam da bi i Izraelci investirali u poljoprivredni sektor u Hrvatskoj kada bi se stvorili povoljni uvjeti za investicije. Izrael je čak i razvio neke vrste povrća i voća. Cherry rajčica je izraelski proizvod. Hrvatski turizam također nije dovoljno iskorišten, ali trebali biste ga učiniti dostupnijim i jeftinijim.

Globalna financijska kriza nije zaobišla nikoga. Kako je utjecala na izraelsko gospodarstvo?
Naravno da kriza nije zaobišla ni Izrael, ali teško je odvojiti psihološke posljedice od stvarnih. Čak i kada se još ništa nije događalo i kada se kriza još nije osjećala ljudi se ponašaju drugačije. Čuvaju svoj novac, prestaju s ulaganjima, oprezniji su više nego inače, ne riskiraju i sve to negativno utječe na ekonomiju. Ali podaci koje sam pokazivao u sklopu predavanja pokazuju da su brojke stabilne, dapače čak i jako dobre. Jedan od glavnih razloga zašto su brojke stabilne i zašto se dobro oporavljamo od krize je činjenica da Izreal nije imao problem s nekretninama. Njihova vrijednost nije pala toliko koliko u drugim državama. Padale su cijene, ali ne toliko da bi to urušilo cijeli sustav. I nismo imali krizu u financijskim institucijama, nije je bilo u bankarskom sektoru, a vlada i banka Izraela nisu činili pogreške nego su se ponašale odgovorne i savjesno. Također nismo mnogo povećavali poreze.

Koji su prioriteti Izraela kada govorimo o gospodarskom ulaganju?
Privatni sektor mnogo ulaže. U industriju najviše, nešto u turizam. Izrael ima ogroman turistički potencijal koji je neiskorišten. Zamislite potencijal Jeruzalema kao kršćanskog grada, no slika nesigurnosti koja je odaslana u cijeli svijet jednostavno predstavlja kočnicu. Istina je potpuno drugačija. Jeruzalem je najsigurnije mjesto na svijetu, pogledajte samo statistiku. Tel Aviv je prekrasan grad s divnom obalom, mnogo mladih ljudi, restorana i kafića. Definitivni bismo trebali više ulagati u turizam ali prvo moramo ulagati u sigurnost i osigurati sigurnost pa tek onda u turizam.

U predavanju ste spomenuli korupciju. Postoji li ona i u Izraelu?
Ne mislim da je korupcija premrežila Izrael u tolikoj mjeri i na nacionalnoj razini. Naravno, kada tajkuni imaju utjecaj na članove vlade to svakako predstavlja jedan oblik korupcije no ne bih rekao da se Izrael bori s korupcijom u tolikoj mjeri da to predstavlja problem za izraelsku ekonomiju.

Suradnja država

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Postoji li prostor za zajedničke gospodarske projekte Hrvatske i Izraela?
Naravno, znam da se već nešto ulagalo već u energiju i vodu. Tražimo prilike za investiranje po cijelom svijetu. No, investicijska klima nije najpovoljnija u Hrvatskoj. Kada se to promijeni siguran sam da će mnogo Izraelaca biti zaintersirano za ulaganje u vašu zemlju. Hrvatska je puna monopola i kada se otvori prostor za nove igrače oni će doći. Bit će ih, no to je zadatak političke elite.

(Tena Džodan)