Godišnji sastanak europskih udruga poslodavaca
Tradicionalni godišnji sastanak europskih udruga poslodavaca članica Međunarodne organizacije poslodavaca (International Organization of Employers – IOE) ove je godine, na poziv Udruženja proizvođača Izraela (Manufacturer’s Association of Israel), održan u Tel Avivu u razdoblju od 15. do 17. rujan 2011. godine. S obzirom na rasprave o krizi koje su prethodile sastanku, ovogodišnji sastanak bio je usmjeren na načine kojima se globalni izazovi s kojima se suočavaju poduzeća moraju pokušati rješavati u okviru G 20 ili kroz međunarodne agencije kao što su OECD, ISO ili Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda (UN HRC). U 2011. utjecaj krize i dalje je glavna tema europskih i globalnih agendi, npr. G 20.

Dužničke krize u velikom broju zemalja, pitanje strogoće mjera te socijalni nemiri u nekim državama, kao i slabljenje eura ozbiljni su izazovi za poslovni sektor koji traži odgovore od udruga poslodavaca. G 20 se sve više kristalizira kao nova globalna struktura upravljanja koja utječe na nacionalna zakonodavstva te financijske propise kojima se organizacije poslodavaca i njihove članice u svojem radu moraju prilagoditi. K tome, francusko predsjedništvo G 20 vratilo je socijalna pitanja u žarište dnevnog reda te strukture. Stoga je nužno ojačati glas poslodavaca u ovoj strukturi. Europski poslodavci naglasili su kako u sadašnjim okolnostima privatna poduzeća, koja su primarni pokretač rasta u svakoj zemlji, za sada ne žele nastaviti ulagati i otvarati nova radna mjesta zbog gubitka povjerenja. Budući da je izgledno da je globalna ekonomija ušla u razdoblje niskog rasta, koji će se vjerojatno nastaviti u srednjoročnom razdoblju, potrebno je udvostručiti napore koji se ulažu u vraćanje povjerenja privatnog sektora, što je nužno kako bi se potaknuo gospodarski rast i počela otvarati nova radna mjesta; isto je tako hitno potrebno koordinirati napore političkih lidera na nacionalnim, regionalnim i globalnim razinama. Sudionicima sastanka izraelski domaćini predstavili su i izraelsko rješenje izlaska iz krize. Naglasili su kako je Izrael, zahvaljujući odgovornoj fiskalnoj politici, prebrodio krizu uz tek neznatan rast javnog duga u odnosu na BDP u 2009., ali se već u 2010. uspio vratiti dugoročnoj politici smanjenja javnog duga. Nadalje, izraelski domaćini naglasili su važnost velikih ulaganja u istraživanje i razvoj te visokokvalitetnu obrazovanu radnu snagu, što je izraelskom gospodarstvu omogućilo da postane inovativno i sofisticirano te da se može brzo prilagođavati promjenama na međunarodnim tržištima uvođenjem sofisticiranih i jedinstvenih proizvoda. Domaćini su istaknuli i važnost produktivne suradnje sa socijalnim partnerima, što je izraelskom gospodarstvu osiguralo stabilnost te omogućilo potrebne prilagodbe sustava u kritičnim razdobljima kao i provedbu ključnih reformi. Nadalje, nezaposlenost je iznimno visoka u većini europskih zemalja. Budući da većina zemalja nije uspjela iznaći rješenje za strukturalnu nezaposlenost prije izbijanja krize, ona je samo potaknula rast nezaposlenosti, čak i kada je situacija ostala stabilna u 2011.

Poslodavci su naglasili kako su visoke stope nezaposlenosti u većini europskih zemalja razlog za zabrinutost s obzirom na to da je otvaranje novih radnih mjesta ključni prioritet u većini europskih zemalja. S obzirom na tekuće hitne izazove, europski poslodavci smatraju da je potrebno nastaviti raditi pritisak na vlade da nastave s inicijativama kojima će se generirati nova radna mjesta, povećati zapošljivost i ojačati povjerenje u gospodarstvo. Rigidnost tržišta rada jedan je od glavnih uzroka – uz niski gospodarski rast – nezaposlenosti u Europi. Visoka ekonomska nesigurnost, smanjenje povjerenja te sve češći socijalni nemiri znak su da je potreban nov globalni dogovor o generiranju novih radnih mjesta kako bi se integrirale ranjive skupine, a posebice mladi i radnici migranti. Uz britansko iskustvo integracije u tržište rada, sudionici sastanka razgovarali su i o modelu fleksisigurnosti koji je u središtu svih europskih rasprava o tržištima rada, pri čemu se često navode dansko i nizozemsko “čudo”. Jedan drukčiji osvrt na fleksisigurnost predstavila je Lidija Horvatić, direktorica međunarodnih odnosa i odnosa s EU u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, koja je govorila o fleksisigurnosti u kontekstu hrvatskog tržišta rada uoči pristupanja Europskoj uniji te objektivnim okolnostima poput obveze usklađivanja radnog zakonodavstva s onim EU i realnostima hrvatskog tržišta rada poput brojnih blagdana i visokih stopa bolovanja koje samo potvrđuju činjenicu da je nacionalna tržišta rada teško učiniti manje rigidnima.

Promicanje razvoja MSP
Kako bi se osnažila provedba Propisa o malom gospodarstvu (Small Business Act) na cjelokupnom teritoriju Europske unije, Europska komisija potaknula je osnivanje mreže nacionalnih poslanika za MSP, čija je zadaća promicati najbolje prakse te definirati mjere koje će se primjenjivati zajedničkim snagama kako bi se potaknuo razvoj malih i srednjih poduzeća – članovi ove mreže bit će i dio Savjetodavne skupine za SBA te je i BUSINESSEUROPE, Europska konfederacija udruženja poslodavaca, koje je i HUP član, članica spomenute mreže. Na prvom sastanku mreže održanom 14. rujna govorilo se o provedbi Propisa o malom gospodarstvu (SBA) u državama članicama, smanjivanju administrativnih opterećenja na razini EU i na nacionalnoj razini te o unapređivanju pristupa izvorima financiranja malih i srednjih poduzeća. Na sastanku je naglašeno kako BUSINESSEUROPE pozdravlja važne korake koji su učinjeni u smanjivanju administrativnih opterećenja privatnog sektora i u unapređivanju propisa. Međutim, unatoč svim naporima poslovni subjekti se u svom svakodnevnom poslovanju i dalje suočavaju s istim problemima te smatraju da je prilikom rješavanja navedenih problema ponajprije potrebno uzeti u obzir konkurentnost te načelo “najprije misli malo (Think Small First)”.