Poslovanje malih poduzeća obilježava veći stupanj neizvjesnosti nego kod velikih poduzeća, što je posljedica nedovoljne povijesne dokumentiranosti poslovanja te ograničene mogućnosti predviđanja budućih novčanih tokova i snalaženja u nestabilnom tržišnom okruženju. Kao glavni uzrok visokog stupnja neuspjeha malih poduzeća pokazala se lakoća ulaska na tržište i neadekvatno upravljanje poslovanjem. Navedeno, u segmentu upravljanja financijama poduzeća, rezultira problemima u održavanju likvidnosti poslovanja te nedovoljnom informiranošću ili pak nemogućnošću korištenja različitih povoljnih (cijenom i ročnošću) izvora financiranja zbog neadekvatnih financijskih pokazatelja poslovanja. Velik broj poduzetnika financira se “neformalnim” izvorima kao što je osobna štednja, posudba od obitelji i prijatelja, ili pak nepovoljnim kratkoročnim kreditima uz izostanak dugoročne poslovne strategije. Posljedica su manji izgledi za ostvarivanje potencijalnih profita, odnosno maksimizacije bogatstva vlasnika. Štoviše, rezultat navedenog uglavnom je “strategija preživljavanja” radi održavanja solventnosti poslovanja. Kako bi ostali konkurentni i opstali u modernom, informacijski orijentiranom društvu, vođenje i upravljanje i malim i velikim poduzećima danas pretpostavlja kontinuirani razvoj, unapređenje, dijeljenje i implementaciju novih znanja. Za dugoročan uspjeh poslovanja malih i srednjih poduzeća ključno je iskustvo vlasnika, odnosno menadžmenta u poduzetničkoj aktivnosti, a po mogućnosti i u danoj branši, zatim stručnost i kvaliteta kadrova te specijalizacija poslovanja u okviru tržišne niše s perspektivom stabilne potražnje ciljanih grupa kupaca. Pritom je raspoloživost dugoročnoga kapitala, odnosno financijskih partnera osnovna pretpostavka efikasne alokacije uloženih resursa i maksimizacije poslovnog rezultata.

Potencijal poduzetnika
Za razliku od velikih poduzeća, u manjim poduzećima vlasnici su nerijetko i glavni menadžeri te često nedovoljno stručni u vezi s financijskom analizom i upravljanjem financijskim aspektima poslovanja. U tom je dijelu poslovanja važna gotovo strateška komponenta poslovanja – izbor kvalitetne banke, tj. partnera. Banka ulaže u razvoj specijalističkih znanja i/ili mreže kontakata koja će klijentu pružiti podršku u različitim fazama i potrebama poslovanja. Uloga banke je da osiguravanjem adekvatne financijske podrške prati zdrave i isplative inicijative za pokretanje proizvodnje i likvidnosti u gospodarstvu te s tim u vezi i gospodarski oporavak i razvitak. Pritom treba uzeti u obzir da ne postoji djelatnost koja bi pružala sklonište za nekvalitetno utemeljene poduzetničke pothvate i zato slobodno možemo reći da se potencijal poslovanja prije svega veže uz potencijal poduzetnika. Iz široke palete kreditnih proizvoda banka ima mogućnost kreirati posebne koncepte i kombinacije proizvoda u skladu s tekućim i razvojnim potrebama poslovanja klijenta. Te ponude osim proizvoda koje banka samostalno kreira odnose se i na brojne proizvode u suradnji s drugim financijskim i državnim institucijama koje poduzetnicima omogućavaju povoljnije uvjete financiranja. Nadalje, postoji i druga strana poslovanja banke koja poduzetnicima omogućava da kroz različite proizvode i usluge smanje troškove, očuvaju vrijednost i/ili ostvare dodatnu zaradu na novčanim sredstvima stvorenim u poslovanju. Taj se dio priče često zanemaruje. Zato postoje stručni timovi banke koji će poduzetniku prenijeti potrebna znanja radi kreiranja dodatne vrijednosti za poslovanje klijenta.

Banka – dugoročan partner poduzetnika
Strategija poslovanja banke u segmentu poduzetništva usmjerena je na partnerski odnos koji se gradi vrlo dugo. Taj odnos podrazumijeva komunikaciju na razini banka – klijent, preko timova financijskih zastupnika, ne samo kada postoji potreba nego i općenito. Taj odnos također mora biti kontinuiran i sveobuhvatan dijalog te zahtijevati suradnju obiju strana, kao i otvorenu komunikaciju i redovnu razmjenu informacija vezanih uz procese, proizvode i promjene u poslovanju. Jednako je bitno javiti se svom financijskom zastupniku prilikom početka planiranja neke investicije (a ne nakon što nastanu problemi u njezinoj realizaciji), kao i najaviti moguće probleme u poslovanju kako bi se na vrijeme ili spriječili ili ublažili. S druge strane, dužnost banke je klijente redovito informirati i educirati o svim pogodnostima i novostima za koje smatraju da mogu unaprijediti poslovanje poduzetnika. Tu, dakako, treba dodati i znanja o načinima i procesima ocjene kreditnih zahtjeva poduzetnika kako bi realizacija kreditnih zahtjeva bila što uspješnija i za poduzetnika manje zahtjevna i stresna. U tom dijelu važan doprinos daju radionice koje u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka organizira Hrvatska udruga poslodavaca. Radionice su dio novih tendencija u poslovnom bankarstvu koje važan segment pridaju projektima društvene odgovornosti kroz ciljanu stručnu edukaciju klijenata u područjima koja mogu znatno pridonijeti konkurentnosti poslovanja poduzetnika, u kojima banka posjeduje kvalitetnu ekspertizu. Ukratko, transparentan, otvoren i profesionalan odnos – jednom riječju “fair play” – recept je za zdrav “brak” poduzetnika i banaka koji se može uspješno nositi s izazovima “u dobru i zlu, zdravlju i bolesti”.

Ivana Tomičić Župan, Erste&Steiermärkische Bank d.d., zamjenica direktora Direkcije podrške prodaji u Sektoru gospodarstva