Za Hrvatsku će u 2013. biti rezervirano 449,4 milijuna eura u strukturnim i kohezijskim fondovima EU, a trećina tog iznosa otpada na Kohezijski fond, stoji u članku 33 Pristupnog ugovora koji je jučer u engleskoj verziji objavio Jutarnji list. Hrvatska će, međutim, i uplaćivati svoj prinos u europski proračun, a to će u prvoj godini članstva biti oko 270 milijuna eura. Prema grubim računicama, Hrvatskoj će u prvoj godini članstva biti dostupno više od 700 milijuna eura, ali dio će biti uplaćen te godine, a dio kasnije kroz projekte. Očito je ipak da će biti u plusu.

Za financiranje Hrvatske u idućim godinama još nema rezerviranih iznosa, budući da sedmogodišnji europski proračun stupa na snagu 2014. godine i još nije donesen. Zna se, međutim, da će pristup Hrvatske europskim fondovima postupno rasti, te bi 2016. ona trebala imati pristup cijelom iznosu na koji prema postojećim pravilima EU ima pravo. Tako će Hrvatska 2014. imati pravo na 40% novca, ili 2,33 puta veći iznos nego 2013. godine, a 2015. će imati pravo na 90%, ili tri puta više nego 2013. godine, dakle oko 1,35 milijardi eura. Hrvatska će imati pravo i na novac iz europskog fonda za ribarstvo, što će u godini ulaska u EU biti 8,7 milijuna eura, a pomoć za ribarstvo će također postupno biti uvećavana i dostići maksimum u tri godine. Za ruralni razvoj iz europskog poljoprivrednog fonda (EAFRD) Hrvatska neće primati novac dok se ne donese novi višegodišnji proračun EU, ali u 2013. će ipak dobiti 27,7 milijuna eura za ruralni razvoj iz drugog izvora. U članku 30 ugovora spominje se da će Hrvatskoj biti stavljeno na raspolaganje i 29 milijuna eura, kao “privremena financijska pomoć” u prvoj godini članstva, za razvoj i jačanje administrativnih i pravosudnih kapaciteta za primjenu europskog zakonodavstva.

Također, kao privremena pomoć za primjenu schengenskih pravila, u periodu od srpnja 2013. do kraja 2014. Hrvatskoj će biti uplaćeno 120 milijuna eura (prve godine 40, a druge 80 milijuna), za nadzor granica, koje postaju vanjske granice EU, te za primjenu schengenskog zakonodavstva. Sredstva će se morati iskoristiti u roku tri godine, a nakon toga se očekuje opširan izvještaj o utrošku. Ustanovi li se da je novac nenamjenski potrošen, Hrvatska će ga morati vratiti Europskoj komisiji. Predviđena je još jedna privremena financijska slavina, kako bi se pomoglo cash-flow u hravtskom državnom proračunu. Od sredine 2013. do kraja 2014. to će iznostiti više od 100 milijuna eura (prve godine 75, a iduće 28,6 milijuna). Ti će iznosi biti uplaćivani u jednakim mjesečnim ratama. Uz sve to, iz EU će početi pristizati i dio novca za plaćanja poljoprivrednicima, ali do punog iznosa potpora, koji je izračunat u pregovorima, sve do 2022. godine će uskakati hrvatski proračun. U prvoj godini će EU plaćati tek 25 posto potpora, oko 93 milijuna eura, a to će postupno rasti i na kraju će iznositi 373 milijuna eura. Ustanovljen će biti i poseban fond za razminiranje poljoprivrednog zemljišta koji će postojati deset godina.

Cijena dioničarstva

U EIB ćemo uplatiti 42,72 mil. eura
Hrvatska će ulaskom u Europsku uniju postati i dioničar Europske investicijske banke (EIB) . Uz kredite, Hrvatska će kao dioničar EIB-a banci morati u osam rata uplatiti 42,72 milijuna eura, i to počevši od studenoga 2013. pa zaključno sa svibnjem 2018. kad stiže zadnja rata. EIB će u odboru direktora imenovati i direktora za Hrvatsku. Ta je banka s 233,2 milijarde eura kapitala u proteklih deset godina u Hrvatskoj financirala projekte u vrijednosti većoj od 2,4 milijarde eura.