Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Napuštanje eura nosi slom banaka, tvrtki i trgovine

Autor: Ana Blašković
12. rujan 2011. u 11:40
Podijeli članak —

Napuštanje eura slabije razvijenu članicu stajalo bi do 11.500 eura po stanovniku prve godine ili do 50% BDP-a u prvih nekoliko godina

Premda se o budućnosti eurozone raspravlja mjesecima, raspad monetarne unije ili odluka o napuštanju eura, državama bi donijela teško zamislive troškove. Posljedice poput kolapsa međunarodne trgovine, bankrota korporativnog sektora, destabilizacije banaka, zemlje poput Njemačke platile bi do četvrtine BDP-a, a manje razvijene to bi stajalo i do polovine BDP-a kroz nekoliko godina, analiza je švicarske banke UBS. Premda Hrvatska nema euro, zbog fokusa na EU gospodarstvo bi snašla ista sudbina poput perifernih članica eurozone, smatraju ekonomisti.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rast cijena u Hrvatskoj
Nestanak eura kod nas bi se manifestirao “padom BDP-a, rastom cijena uslijed deprecijacije kune te skupljim zaduživanjem”, smatra Zdeslav Šantić iz SG – Splitske banke. Ne bismo izbjegli ni udar na banke ni domaće tvrtke te zaustavljanje trgovine. Ekonomist Velimir Šonje smatra da bi se troškovi raspada eurozone “bez obzira bili 5 ili 50% BDP-a, linearno preslikali jer se zbog predubokih trgovačkih i financijskih veza od takvog šoka mala zemlja ne može ničim obraniti”.Kompletni raspad eura, vjeruju stoga analitičari UBS-a, je nevjerojatan već će se rješenje tražiti u fiskalnoj integraciji članica. “Raspad eurozone osjetno je skuplji scenarij i bliži vjerojatnosti nula. Države ne mogu biti izbačene, ali se mogu odlučiti na odcjepljenje iako ‘popularne’ diskusije o raspadu eurozone podcjenjuju njegove posljedice”. Odcjepljenje slabije razvijene zemlje značilo bi bankrote korporativnog sektora, kolaps bankovnog sustava i prekid međunarodne trgovine, a ni deprecijacija nacionalne valute ne bi pomogla. Trošak bi iznosio od 9500 do 11.500 eura prve godine te od 3000 do 4000 eura godišnje u idućem periodu, ukupno do 50 posto BDP-a.

Premda se o budućnosti eurozone raspravlja mjesecima, raspad monetarne unije ili odluka o napuštanju eura, državama bi donijela teško zamislive troškove. Posljedice poput kolapsa međunarodne trgovine, bankrota korporativnog sektora, destabilizacije banaka, zemlje poput Njemačke platile bi do četvrtine BDP-a, a manje razvijene to bi stajalo i do polovine BDP-a kroz nekoliko godina, analiza je švicarske banke UBS. Premda Hrvatska nema euro, zbog fokusa na EU gospodarstvo bi snašla ista sudbina poput perifernih članica eurozone, smatraju ekonomisti.

Rast cijena u Hrvatskoj
Nestanak eura kod nas bi se manifestirao “padom BDP-a, rastom cijena uslijed deprecijacije kune te skupljim zaduživanjem”, smatra Zdeslav Šantić iz SG – Splitske banke. Ne bismo izbjegli ni udar na banke ni domaće tvrtke te zaustavljanje trgovine. Ekonomist Velimir Šonje smatra da bi se troškovi raspada eurozone “bez obzira bili 5 ili 50% BDP-a, linearno preslikali jer se zbog predubokih trgovačkih i financijskih veza od takvog šoka mala zemlja ne može ničim obraniti”.Kompletni raspad eura, vjeruju stoga analitičari UBS-a, je nevjerojatan već će se rješenje tražiti u fiskalnoj integraciji članica. “Raspad eurozone osjetno je skuplji scenarij i bliži vjerojatnosti nula. Države ne mogu biti izbačene, ali se mogu odlučiti na odcjepljenje iako ‘popularne’ diskusije o raspadu eurozone podcjenjuju njegove posljedice”. Odcjepljenje slabije razvijene zemlje značilo bi bankrote korporativnog sektora, kolaps bankovnog sustava i prekid međunarodne trgovine, a ni deprecijacija nacionalne valute ne bi pomogla. Trošak bi iznosio od 9500 do 11.500 eura prve godine te od 3000 do 4000 eura godišnje u idućem periodu, ukupno do 50 posto BDP-a.

Spašavanje jeftinije
Odluči li se Njemačka ili jedna od drugih vodeća gospodarskih sila Europe na izlaz iz eurozone, tu bi odluku platila gotovo jednako kao i manje razvijene zemlje, no umjesto kolapsa banke bi trebalo snažno dokapitalizirati. Kumulativni trošak razvijene zemlje dosegnuo bi četvrtinu ukupnog BDP-a u nekoliko narednih godina. “U usporedbi s napuštanjem eura, trošak spašavanja Grčke, Irske i Portugala s ruba bankrota jednokratno bi iznosio 1000 eura po stanovniku”, izračunali su analitičari UBS banke.

Budućnost neupitna

Dalić: Euro će postojati za 10 godina
Sudjelujući na Ekonomskog forumu u poljskom Krynici, ministrica financija Martina Dalić rekla je da ne sumnja u budućnost eura. “Mislim da će eurozona postojati za 10 godina obzirom koliko je u nju uloženo. To je nešto za što se vrijedno boriti”, rekla je. Dodala je da je 80 posto domaćih depozita u eurima zbog toga što je povjerenje u nacionalnu valutu poljuljano lošim iskustvima iz vremena kada je Hrvatska bila dio Jugoslavije, prenio je Wall Street Journal.

Autor: Ana Blašković
12. rujan 2011. u 11:40
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close