EN DE

Pravni savjeti

Autor: Poslovni.hr
07. rujan 2011. u 22:00
Podijeli članak —

U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća. Za neka pitanja na koja pravni tim ne bude imao odgovor potražit će savjete kod odgovarajućih državnih tijela ili stručnjaka. Svoje upite možete slati e-poštom na admira.ribicic@hup.hr, odnosno faks-uređajem na broj 01/4897-556.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Obveza obavješćivanja o privremenoj nesposobnosti za rad
Sukladno članku 77. Zakona o radu radnik je dužan što je moguće prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju. Ako radnik nije u mogućnosti iz opravdanog razloga obavijestiti poslodavca u propisanom roku o privremenoj nesposobnosti za rad (npr. hitno je smješten u bolnicu i sl.), onda je isto dužan napraviti najkasnije u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao. Važno je naglasiti da će se smatrati da radnik, ako ne ispoštuje navedenu obvezu, neopravdano ne dolazi na posao, što je razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu jer je riječ o osobito teškoj povredi obveze iz radnog odnosa.
Nataša Novaković, dipl. iur., pravna savjetnica glavnog direktora

U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća. Za neka pitanja na koja pravni tim ne bude imao odgovor potražit će savjete kod odgovarajućih državnih tijela ili stručnjaka. Svoje upite možete slati e-poštom na admira.ribicic@hup.hr, odnosno faks-uređajem na broj 01/4897-556.

Obveza obavješćivanja o privremenoj nesposobnosti za rad
Sukladno članku 77. Zakona o radu radnik je dužan što je moguće prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju. Ako radnik nije u mogućnosti iz opravdanog razloga obavijestiti poslodavca u propisanom roku o privremenoj nesposobnosti za rad (npr. hitno je smješten u bolnicu i sl.), onda je isto dužan napraviti najkasnije u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao. Važno je naglasiti da će se smatrati da radnik, ako ne ispoštuje navedenu obvezu, neopravdano ne dolazi na posao, što je razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu jer je riječ o osobito teškoj povredi obveze iz radnog odnosa.
Nataša Novaković, dipl. iur., pravna savjetnica glavnog direktora

Obveza poslodavca prema radničkom vijeću
Kod poslodavca koji zapošljava više od dvadeset radnika radnici imaju mogućnost samostalno utemeljiti svoje radničko vijeće koje u cijelosti zastupa sve radnike prema poslodavcu. Radnici slobodno i neposredno biraju predstavnike u radničko vijeće, a sam postupak utemeljenja se pokreće na prijedlog sindikata ili najmanje deset posto radnika zaposlenih kod poslodavca. Skrećemo pozornost da su izbori za člana ili članove radničkog vijeća valjani ako je glasovala jedna trećina radnika. Sama uloga radničkog vijeća je da štiti i promiče interese radnika zaposlenih kod poslodavca, da pazi da se poštuju Zakon o radu, pravilnik o radu, kolektivni ugovor i drugi propisi te da pazi da poslodavac uredno ispunjava obvezu uplate obveznih doprinosa. Radničko vijeće ne smije sudjelovati u pripremanju ili ostvarenju štrajka, isključenja s rada niti se smije umiješati u kolektivni radni spor koji može dovesti do štrajka. Ako je kod poslodavca utemeljeno radničko vijeće, dužan je svaka tri mjeseca obavijestiti radničko vijeće o svim pitanjima važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika (npr. o stanju i rezultatima poslovanja, kretanju i promjenama plaća, razvoju i politici zapošljavanja itd.). Sukladno čl. 149. Zakona o radu (NN 149/09 i 61/11) prije donošenja odluke važne za položaj radnika poslodavac ima obvezu savjetovati se s radničkim vijećem o sljedećem: o donošenju pravilnika o radu, planu godišnjih odmora, noćnom radu, rasporedu radnog vremena, odluci o otkazu itd. Radničko vijeće ima i šire ovlasti te poslodavac mora dobiti prethodnu suglasnost radničkog vijeća prije donošenja odluke npr. o otkazu članu radničkog vijeća, o otkazu radniku starijem o šezdeset godina itd., što je utvrđeno čl. 150. Zakona o radu. Također poslodavac i radničko vijeće mogu sklapati sporazume u kojima se odlučuje o bitnim pitanjima za položaj radnika i poslodavca, npr. sporazum o preraspodjeli radnog vremena.
Ivan Sarić, dipl. iur. pravni savjetnik

Naknada plaće
Sukladno članku 87. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11) radnik za razdoblja kada ne radi zbog razloga opravdanih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom ima pravo na naknadu plaće. Zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu određuje se razdoblje za koje se naknada isplaćuje na teret poslodavca. Zakonom o radu propisane su situacije u kojima su naknade plaće obveza poslodavca, i to su: naknada plaće radniku za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, naknada plaće za neradne dane i blagdane, naknada plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog krivnje poslodavca ili drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran, naknada plaće za slučaj kada radnik odbije raditi jer nisu provedene propisane mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Isto tako poslodavac je u obvezi isplatiti radniku naknadu plaće za odsustvo s posla zbog traženja novog zaposlenja jer ZOR propisuje čl. 114 st. 5. da radnik ima pravo biti odsutan s posla radi traženja novog zaposlenja najmanje četiri sata tjedno za koje vrijeme mu pripada pravo na naknadu plaće. Pravo je poslodavca da za vrijeme otkaznog roka (bilo za cijelo razdoblje ili djelomično) omogući radniku da ne dolazi na posao, tj. da ne radi. U tom slučaju, ako dakle poslodavac omogući korištenje tog prava radniku, obvezan je isplatiti radniku naknadu plaće. Ako Zakonom o radu, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, radnik u navedenim slučajevima ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca prije nastanka okolnosti zbog kojih ostvaruje pravo na naknadu plaće.
Admira Ribičić, dipl. iur, pravna savjetnica

Autor: Poslovni.hr
07. rujan 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close