Prijašnje prognoze ovogodišnjeg rasta ne potkrepljuju brojke ni realno stanje gospodarstva, stoga je teško očekivati rast BDP-a veći od 0,6 posto. Najnovija je to prognoza uspješnosti domaće ekonomije za 2011. koju je u ponedjeljak iznio glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić na predstavljanju publikacije “Ekonomski izgledi od 2012. do 2013.” povodom koje je organiziran okrugli stol o konkurentnosti. “Domaći oporavak mogao bi se nazvati ‘stani-kreni’. Tehnički on jest započeo, imali smo dva pozitivna kvartala, ali zbog rastućih vanjskih rizika upitno je zadnje tromjesečje pa je naš osnovni scenarij stagnacija”, rekao je Stojić okupljenim investitorima i klijentima banke.

Prvi znaci oporavka
Nova, korigirana projekcija dolazi unatoč pokazateljima o dobroj turističkoj sezoni koja, čini se, ipak neće biti dovoljna bez obzira na zadovoljstvo turističkih djelatnika, ali i vladajućih jer povećane brojke noćenja ne prati proporcionalan rast prihoda. Pribroje li se tome loši trendovi u industrijskoj proizvodnji u odnosu na zemlje u okruženju, slab oporavak investicija, problemi u okruženju (neriješena dužnička kriza i fiskalna konsolidacija u zemljama eurozone te problemi tamošnjih banaka), razumljivo je očekivanje da će se prvi pravi znakovi oporavka u Hrvatskoj vidjeti tek iza 2012. godine. Stoga bi se iduće godine gospodarski rast tek mogao približiti razini od 1,5 posto, a godinu nakon toga dosegnuti 2,5 posto, prognoza je ekonomskih analitičara Hypo Alpe-Adria banke. Niska stopa rasta BDP-a u kombinaciji sa slabijom domaćom valutom nastavit će uzlaznu putanju inozemnog duga. On će krajem 2011. dosegnuti 105,5 posto BDP-a, iduće godine narast će na 107,4 posto, a tek 2013. godine kliznuti na razinu od 106,8 posto ukupne vrijednosti proizvoda i usluga u toj godini. Inače, premaši li javni dug granicu od 70 posto BDP-a do kraja 2013., ta bi činjenica u očima inozemnih investitora mogla znatno povećati rizik za rušenje kreditnog rejtinga na podinvesticijsku razinu.

Dobrih vijesti u kratkom roku nema ni za tržište rada. Očekivani fiskalni rezovi i restrukturiranje državnog sektora koje bi trebalo uslijediti odmah nakon završetka izbora povećat će stopu nezaposlenosti na 13,7 posto ove te na 13,5 posto sljedeće godine. Konkretnije zapošljavanje, međutim, ne treba očekivati prije opipljivijega gospodarskog oporavka koji bi mogao uslijediti 2013. kada će i nezaposlenost pasti na 12,9 posto. Loša kretanja u zaposlenosti, nastavak slabe kupovne moći stanovništva te stagnacija fiskalne potrošnje umanjili su procjenu inflacije na dva posto u 2011. te 2,5 posto u 2012. godini. S obzirom na otvorenost domaćega gospodarstva na globalna kretanja, niža potražnja na tržištima zemalja Europske unije, posebice fiskalni rezovi kod našega najvažnijega trgovinskog partnera Italije, mogla bi usporiti rast izvoza te povećati robni deficit na 13,8 posto BDP-a. U takvim uvjetima koji vladaju u okruženju, kaže Stojić, najbolje što se Hrvatskoj može dogoditi bilo bi pritjecanje kapitalnih investicija na krilima optimizma ulaska u Europsku uniju, ali i izravnih investicija i novca iz europskih fondova.

Fiskalni rezovi
Vanjski rizici, napominje, još su jedan motiv za reforme čija bi implementacija ublažila pritisak na domaći rejting, probleme refinanciranja, tečaj domaće valute i percepciju zemlje. Strahove da će fiskalna konsolidacija, čija je provedba pitanje dana nakon izbora, donijeti novi pad BDP-a, Stojić je prokomentirao riječima da ona “nužno ne mora biti prociklična ako se stabiliziraju dohodovna očekivanja, poboljša povjerenje investitora i nadoknadi pad domaće potražnje”. Naglasio je, međutim, da je “neodgovorno tražiti samo fiskalne rezove jer ćemo bez novih motora rasta za posljedicu imati nove racionalizacije”. Predstavljanje očekivanja što nas čeka u idućem razdoblju otvorilo je raspravu o spremnosti tvrtki za tržišnu utakmicu na okruglom stolu “Konkurentnost 2013.”. Moderator rasprave i potpredsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Goran Radman istaknuo je kako ciljevi razvoja Hrvatske moraju biti sukladni ciljevima koje si je postavila Europska unija, a to su povećanje BDP-a, zaposlenosti te broja i udjela visokoobrazovanih. “Za to je potreban društveni konsenzus u vezi s ciljevima razvoja Hrvatske, mobilizacija svih nacionalnih sudionika i stvaranje široke društvene konsolidacije”, naglasio je Radman.

“Hrvatska sasvim sigurno ima potencijala da bude svjetski konkurentna. Važno je ulagati u zdrave projekte kojih ima u turizmu, energetici i poljoprivredi, a od Hrvatske moramo napraviti investicijsko središte”, poručio je izvršni potpredsjednik Agrokora za strategiju i tržišta kapitala Ivan Crnjac. “Konkurentnost je temeljni postulat biznisa i nositelji konkurentnosti moraju biti vodeće kompanije. Danas u Hrvatskoj nije dobro biti uspješan, stoga se i brinemo zbog tih konotacija jer je to zapreka ekonomiji u cijelosti”, požalio se Crnjac. Ključni sektor trebao bi biti turizam kao snažni izvozni proizvod koji ima multiplikativne efekte na gospodarstvo, a potom sektori poljoprivrede i energetike, drže panelisti. Iako se u javnosti turizam percipira iznimno uspješnim, a brojke noćenja i broja gostiju opširno i ponosno nabrajaju, izvješće Svjetskoga ekonomskog foruma pokazuje sasvim drukčiju sliku. Hrvatska je, prema njemu, po konkurentnosti u turizmu 34. zemlja u svijetu te 24. u Europi, odnosno pretposljednja na Mediteranu, upozorio je Veljko Ostojić, predsjednik Uprave turističke tvrtke Riviera Poreč. Osnovni problem domaćeg turizma, koji posljednjih 20 godina funkcionira prema naslijeđenome modelu, naglasio je Ostojić, jest nedostatak strategije razvoja kojom bi se sustavno rješavali problemi i definirao razvoj. “Ministar turizma trebao bi biti i potpredsjednik Vlade, čime bi se naglasila važnost tog sektora za gospodarstvo”, predložio je Ostojić.

Povrat na kapital
Jedan od ključnih problema konkurentnosti domaćih tvrtki u odnosu na stranu konkurenciju je cijena kapitala. Predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria banke Markus Ferstl okupljenima je poručio da bi banke voljele ponuditi nižu cijenu kredita, no takav potez ovisi o vanjskoj percepciji rizika zemlje. “Hrvatska nije privukla veća izravna strana ulaganja, nije napravila dobar posao u uklanjanju administrativnih barijera za ulaganja, dok su drugi smanjivali proračunske deficite, u Hrvatskoj je deficit proračuna rastao, i to su samo neki od elemenata koje strani investitori evaluiraju”, rekao je Ferstl. Istaknuo je da se bankarski sektor često kritizira zbog dobiti koja se ostvaruje premda su povrati na kapital puno viši u zemljama regije. “Hrvatske kompanije imaju perspektivu ulaskom u EU i u tom je kontekstu važno da banke budu uspješne i pružaju adekvatno financiranje”, zaključio je Ferstl.

Zašto nismo konkurentni na tržištu?

Glede konkurentnosti imamo tri ključna problema. Prije svega to je preskupa država. Drugi problem je nefleksibilno tržište rada zbog kojeg imamo nisku efikasnost radnika. Na kraju imamo i previsoku cijenu kapitala
Ivan Miloloža, Munja

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

Pametno upravljanje

Više sustavnosti u linijskom prijevozu: učinkovita rješenja tvrtke ATRON za svakodnevno poslovanje

Na razini tvrtki vodeći problem jest kvaliteta javnih servisa, što uključuje cijelu lepezu, od javne uprave do zemljišnih knjiga. U kratkom roku slijedi dostupnost i cijena kapitala, a u dugom dostupnost kvalitetne i obrazovane radne snage
Mladen Vedriš, Pravni fakultet

Nefleksibilnost tržišta rada kao i prekomplicirana administracija koju svakodnevno zahtijeva država proizvođačima posebno otežavaju konkurentno poslovanje u odnosu na konkurenciju. Također je cijena kapitala previsoka
Marin Filipović, FinvestCorp

Država bi mogla smanjiti doprinose na plaće jer je rad u Hrvatskoj skuplji nego u regiji. U informatičkoj industriji to posebno dolazi do izražaja jer su plaće stručnjaka veće pa davanja državi prelaze 100% iznosa koji primi radnik
Ante Mandić, IN2 grupa

Visoka opterećenja države i lokalne zajednice, koja znatno povećavaju troškove rada i proizvodnje, glavni su problem s kojim se tvrtka suočava. Sljedeći problem je politika precijenjene kune posljednjih 15 godina
Vladimir Ferdelji, Elektrokontakt

Najveći problem je angažiranost, odnosno motiviranost ljudi na radnome mjestu. Otvoreno tržište povećalo je apetite ljudi, međutim svi bi radili manje, a imali više. Produktivnost rada od osnutka države ni najmanje se nije poboljšala.
Davor Štern, NO-a Ine