Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Kriza smanjuje potražnju za solarnim panelima

Autor: Darko Bičak
04. rujan 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Zbog problema s kojima se suočavaju svjetski proizvođači ne treba očekivati akvizicije u Hrvatskoj

Globalni trendovi koji su pogodili svjetsku industriju solarnih panela vidljivi su i na hrvatskom tržištu koje bilježi smanjenu potražnju za tim proizvodima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Nadležni ne shvaćaju
Na svjetskom tržištu pomutnju su izazvali rast cijene sirovina za proizvodnju panela, prije svega silicija, izostanak državnih subvencija te dampinške cijene sve jačih kineskih proizvođača. U Hrvatskoj dodatni problem predstavlja i složena birokratska procedura za dobivanje dozvole za korištenje solarnih ćelija kao izvora energije za kućanstvo. Direktor novigradskog Solarisa Branko Hanžek pojašnjava da je vrlo teško poslovati u uvjetima kada je za rješavanje birokratskih pitanja za korištenje energije sunca građaninu potrebno prosječno šest mjeseci. “Kada imate tako složenu i dugotrajnu proceduru, jasno je da dolazi do problema. Primjerice, uvjeti na natječaju koji vrijede danas za šest mjeseci se mogu u potpunosti promijeniti, pogotovo cijene. Nadležni to ne mogu ili ne žele shvatiti”, žali se Hanžek. S druge strane, navode u Solarisu, Hrvatska ima vrlo povoljne uvjete za korištenje sunčeve energije, a također postoje kvalitetni monteri i serviseri.

Globalni trendovi koji su pogodili svjetsku industriju solarnih panela vidljivi su i na hrvatskom tržištu koje bilježi smanjenu potražnju za tim proizvodima.

Nadležni ne shvaćaju
Na svjetskom tržištu pomutnju su izazvali rast cijene sirovina za proizvodnju panela, prije svega silicija, izostanak državnih subvencija te dampinške cijene sve jačih kineskih proizvođača. U Hrvatskoj dodatni problem predstavlja i složena birokratska procedura za dobivanje dozvole za korištenje solarnih ćelija kao izvora energije za kućanstvo. Direktor novigradskog Solarisa Branko Hanžek pojašnjava da je vrlo teško poslovati u uvjetima kada je za rješavanje birokratskih pitanja za korištenje energije sunca građaninu potrebno prosječno šest mjeseci. “Kada imate tako složenu i dugotrajnu proceduru, jasno je da dolazi do problema. Primjerice, uvjeti na natječaju koji vrijede danas za šest mjeseci se mogu u potpunosti promijeniti, pogotovo cijene. Nadležni to ne mogu ili ne žele shvatiti”, žali se Hanžek. S druge strane, navode u Solarisu, Hrvatska ima vrlo povoljne uvjete za korištenje sunčeve energije, a također postoje kvalitetni monteri i serviseri.

U Novigradu smatraju da ove godine neće ozbiljnije povećati proizvodnju. Štoviše, eventualno smanjenje potražnje moglo bi je i smanjiti. I dok svjetski solarni divovi uvelike rade na konsolidaciji poslovanja, Hanžek ne smatra da će u kraćem razdoblju neki veći strani igrač pokazati zanimanje za Hrvatsku. Prema Bloombergovim procjenama ove će se godine realizirati najmanje 3,3 milijarde dolara akvizicija u solarnoj industriji, što je rast od gotovo trećine u odnosu na lani. Ovo je najveća konsolidacija u sektoru od 2009. godine kada je akvizicijama potrošeno više od šest milijardi dolara. Neki od najvećih svjetskih proizvođača solarne opreme, poput američkih Evegreen Solara i SpectraWata, zatražili su sudsku zaštitu od stečaja.

Čekaju preuzimanje
Na istom su putu i Energy Conversion i Daystar Tehnologies koji su smanjili tržišnu vrijednost u godinu dana za 80 posto. Istodobno su drugi, poput njemačkih Q-Cellsa i Roth&Raua, ovog tjedna otvoreno pozvali investitore priznajući da su u problemima i da priželjkuju preuzimanje.

Predviđanja

Budućnost alternativnih izvora
Alternativni izvori energije, prije svega sunce, svakako su budućnost energetike čemu u prilog govore i najave o potpunom zabranjivanju nuklearne energije u Njemačkoj i još nekim europskim državama nakon 2020. godine. Kako je energija vjetra iskoristiva na znatno manjem broju lokacija nego što je to slučaj s onom baziranom na suncu, jasno je da će solarna industrija i dalje biti propulzivna.

Autor: Darko Bičak
04. rujan 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (6)
Pogledajte sve

Ozbiljno? Dobro bi mi dosao posao sa strane… [cool]

Tražim osobu naoružanu živcima koja je spremna ponuditi ključ u ruke .

Imam volju, teren i novac.

Cijena kWh u Hrvatskoj je povlaštena i iznosi 3,60 kn. Znači megawat je 3 600 kn, što je veoma dobro. Vijek trajanja panela je 25 godina. Ugovori se potpisuju na 12 g. Najveći problem za širu primjenu u Hrvatskoj je golema količina papira koja se treba prikupiti za pokretanje samog projekta. Moraš biti naoružan vrpom živaca dok obiđeš sve distance koje ti moraju izdati kojekakve dozvole, eleborate itd, itd,itd………

@Crumarix

Da to je lijepo u teoriji no u praksi su stvari neto drugačije. Efikasnost solarnih panela je još uvijek jako slaba i ne garantiraju dovoljnu proizvodnju. Recimo samo da je povlaštena i subvencionirana otkupna cijena struje iz solarnih panela 180-200 EUR/MWh dok je tržišna oko 40-45 EUR/MWh. E takva cijena jedva garantira otplatu investicije za 10-12 godina uz vrlo povoljne kamate 3-4%. A spomenimo samo da je životni vijek panela oko 15 godina.

Od svih alternativnih izvora solarni paneli su među najmanje isplativima. Trenutno su najisplativiji elektrane na bioplin i vjetroelektrane gdje povlaštena subvencionirana cijena otkupa treba biti samo 4 puta veća od tržišne.

To što je sunce besplatno ne nosi neku veliku uštedu. Kod nekih tehnologija npr. termoelektrane cijena goriva igra veliku ulogu u konačnoj cijeni, ali i kod mnogih opstojećih konvecionalnih cijena goriva je nepostojeća i minorna. Npr. kod nuklearnih elektrana cijena goriva za cijeli životni vijek je jedva 5-7% ukupne investicije, a kod hidroelektrane cijene goriva uopće ni nema.
No to ne znači da nema drugih troškova. Npr. solarni paneli ‘troše’ prostor dakle imaš trošak najma prostora tj. zemljišta jer samo na krovovima kuća nemaš dovoljnu površinu za neku veću proizvodnju, a tu ti onda gubici potroše gotovo cijeli profit. Također i sama investicija je vrlo skupa i imaš trošak kredita tj. kapitala.
A s druge strane kod solarnih panela – jednako kao i kod većine ostalih alternativnih tehnologija, a i kod nekih konvecionalnih tipa hidroelektrane – nemaš nekih stabilnih garancija količine proizvodnje koji bi generirali stabilan prihod. Generirana struja jako ovisi da li je dan oblačan ili sunčan, a i koje je doba godine i koja je duljina dana.
Nije ti baš neki biznis kad krenu rate kredita, a tebi proizvodnja padne jer se eto zaredalo mjesec oblačnih dana.

Evo to se vidi i na velikoj skali. Prošle godine HEP je imao milijardu kuna ekstra dobiti jer je hidrološka situacija bila jako dobra i hiodroelektrane su izgenerirale ekstra profite. Ove godine je situacija obrtna i HEPU je dobit dosta pala.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close