Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

U građevini rizična čak petina kredita, a u prerađivačkoj industriji njih 15%

Autor: Ana Blašković
02. rujan 2011. u 16:45
Podijeli članak —

Od 284 milijarde kuna kredita loših je 33,8 milijardi kuna ili 11,9 posto, a bez pravoga gospodarskog oporavka ne može se očekivati skori pad loših kredita

Problematična otplata kredita i dalje je top-tema koja muči banke: loši krediti pogoršavaju sliku zdravlja banaka i ruše rezultate dobiti. Početkom sljedeće godine dodatno će se zaoštriti pravila za klasifikaciju loših plasmana pa bi domaći bankari pred stranim vlasnicima mogli još nervoznije braniti planove. Od trenutno plasiranih 284 milijarde kuna kredita banke se bore s naplatom 33,8 milijardi kuna ili njih 11,9 posto. Ta brojka ne znači da je riječ o kreditima koji nikad neće biti vraćeni, no njihova naplata ne ide glatko, a zajmoprimci kasne s povratom anuiteta.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Najgora građevina
Premda je zbog jačanja švicarskog franka javnost uglavnom senzibilizirana na stambene kredite, njih je loših tek 8,1 posto, a situacija je neusporedivo ozbiljnija kod tvrtki. Najgore je u građevinskom sektoru te poslovanju s nekretninama u koje su banke izdašno plasirale 35,2 milijarde kuna (riječ je o posljednjem dostupnom podatku koji se odnosi na kraj lipnja). Od toga je najveći dio, 27,9 milijardi, otišao u građevinarstvo, 7,2 milijarde u poslovanje s nekretninama, a ostaloj građevini dano je još 17,3 milijarde kuna. Problema s otplatom u građevinskom sektoru ima čak petina kredita, odnosno 6,7 milijardi kuna. Raščlani li se sektor, u poslovanju s nekretninama loših je 1,4 milijarde kuna (18,9 posto), u građevinarstvu 5,3 milijarde (19,1%), a toliko je loših i u “ostalom građevinarstvu”. Premda su u “ladici” građevine Hrvatske autoceste (HAC) i Hrvatske ceste (HC), koje su krajem lipnja domaćim kreditorima dugovale 10,7 milijardi kuna, za njihova zaduženja u potpunosti jamči država pa te dvije državne tvrtke ne ulaze u statistiku loših kredita.

Problematična otplata kredita i dalje je top-tema koja muči banke: loši krediti pogoršavaju sliku zdravlja banaka i ruše rezultate dobiti. Početkom sljedeće godine dodatno će se zaoštriti pravila za klasifikaciju loših plasmana pa bi domaći bankari pred stranim vlasnicima mogli još nervoznije braniti planove. Od trenutno plasiranih 284 milijarde kuna kredita banke se bore s naplatom 33,8 milijardi kuna ili njih 11,9 posto. Ta brojka ne znači da je riječ o kreditima koji nikad neće biti vraćeni, no njihova naplata ne ide glatko, a zajmoprimci kasne s povratom anuiteta.

Najgora građevina
Premda je zbog jačanja švicarskog franka javnost uglavnom senzibilizirana na stambene kredite, njih je loših tek 8,1 posto, a situacija je neusporedivo ozbiljnija kod tvrtki. Najgore je u građevinskom sektoru te poslovanju s nekretninama u koje su banke izdašno plasirale 35,2 milijarde kuna (riječ je o posljednjem dostupnom podatku koji se odnosi na kraj lipnja). Od toga je najveći dio, 27,9 milijardi, otišao u građevinarstvo, 7,2 milijarde u poslovanje s nekretninama, a ostaloj građevini dano je još 17,3 milijarde kuna. Problema s otplatom u građevinskom sektoru ima čak petina kredita, odnosno 6,7 milijardi kuna. Raščlani li se sektor, u poslovanju s nekretninama loših je 1,4 milijarde kuna (18,9 posto), u građevinarstvu 5,3 milijarde (19,1%), a toliko je loših i u “ostalom građevinarstvu”. Premda su u “ladici” građevine Hrvatske autoceste (HAC) i Hrvatske ceste (HC), koje su krajem lipnja domaćim kreditorima dugovale 10,7 milijardi kuna, za njihova zaduženja u potpunosti jamči država pa te dvije državne tvrtke ne ulaze u statistiku loših kredita.




Bez optimizma
Građevinare uz bok prati prerađivačka industrija iako njihovi problemi nisu ni približno razvikani. Banke su prerađivačku industriju kreditno poduprle s ukupno 28,9 milijardi kuna, a danas pod stavkom plasmana B i C prisiljene su voditi više od 15 posto ili 4,4 milijarde kuna. U dijelu gospodarstva koji se prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) odnosi na trgovinu (na veliko i malo) te popravak motornih vozila i motocikala loših zajmova je gotovo 23 posto ili 5 milijardi kuna od ukupno danih 21,9 milijardi kuna. Loši trendovi u gospodarstvu, pad realnih dohodaka i gotovo nikakav rast BDP-a bankarima ne pružaju puno optimizma. U prognozama rasta nenaplativnih plasmana barata se s očekivanjima o daljnjem porastu do kraja godine. Već za kraj rujna, kada bi se trebali objaviti podaci za tri tromjesečja, očekuje se da stopa loših kredita u ukupnima premaši 12 posto i bude oko 12,3 posto.

Bit će još gore
Do kraja godine pak prognoze bankara loše kredite smještaju blizu 13 posto. “Problem je letargija u gospodarstvu, recesija, ali i zaoštravanje regulative koji će se zasigurno preliti na račune dobiti i gubitka kroz povećane rezervacije. Bez pravoga gospodarskog oporavka ne treba se nadati ni padu loših kredita”, kaže jedan domaći bankar. Promjene u strožoj regulativi, poručuju u Hrvatskoj narodnoj banci, dio su prilagodbe zakonodavstva EU čija ćemo članica biti uskoro. Ponavljaju da je problem loših kredita uvijek prisutan, kao i da dobrog bankarstva nema bez zdravoga gospodarstva.

Put domaće valute

I OTP nudi kunske stambene kredite
Nakon Hrvatske poštanske banke i OTP banka je odlučila proširiti paletu stambenih kredita na one bez valutne klauzule. Od 15. rujna u ponudu se uvode kunski stambeni krediti bez valutne klauzule s fiksnom kamatnom stopom za prve dvije godine otplate od 4,99 posto (EKS 5,98%) za mlade. U standardnoj ponudi kamatna stopa iznosit će 5,49 posto (EKS 6,28%), a iznos kredita limitirat će se do 250.000 eura.

I Hypo ruši kamate

Posljednja u nizu i Hypo Alpe-Adria banka korigira kamatnu stopu svojim klijentima koji otplaćuju stambene kredite valutno vezane uz švicarski franak. Nove kamatne stope bit će niže u rasponu od 0,2 do 0,5 postotnih bodova. Za 0,2 postotna boda nižu kamatu imat će korisnici stambenih kredita bez primanja u banci, a 0,5 postotnih bodova manje na postojeću cijenu kredita ubuduće će plaćati klijenti kojima mjesečna primanja stižu na račun u Hypu. Novi obračun kreće od početka listopada pa će prve niže rate klijente obradovati tek u studenom. “Imajući u vidu teškoće koje trenutačna situacija nosi sa sobom i s kojima se dio naših klijenata suočava, ovim putem smo im odlučili pomoći, smanjiti njihovo opterećenje i rate kredita te im omogućiti dodatno olakšanje u vidu sigurnosti otplate”, rekao je Ivo Bilić, član Uprave Hypo banke nadležan za poslovanje s građanstvom. To sniženje inače drugo je u deset mjeseci. Krajem 2010. banka je snizila kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova čime je njihova razina snižena na onu iz 2008.Prema količini plasiranih kredita, Hypo banka jedan je od najizloženijih kreditora švicarskom franku i na tržištu drži oko 23 posto ukupnih kredita u franku. Divljanje švicarske valute i problemi s otplatom nagnali su i tu banku da se odrekne konkrentog dijela mjesečnih prihoda kako bi klijenti urednije otplaćivali mjesečne obveze čime banka pokušava obuzdati rast loših kredita.
(Ana Blašković)

Autor: Ana Blašković
02. rujan 2011. u 16:45
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Sa ovom infrastrukturom u bankama teško se može išta pozitivno napraviti. Mi stariji znamo da su nekad rizične plasmane u bankama riješavali komercijalisti banaka a ne pravnici banaka. Tako ste nekad umijesto slanja zadužnica i ovrha, imali komercijaliste banaka koji su zajedno sa klijentom tražili kupce i komercijalno klijente izvukli iz problema. A ne kao što to danas rade da vas povlaće po FINI i sudovima.

Jedna od takovih legendi bila je gđo Šola, koja je to radila i kao direktorica banke.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close