Prvu optužnicu protiv Ive Sanadera USKOK je u srijedu podigao pred Županijskim sudom u Zagrebu. Predloženo je i oduzimanje protupravne imovinske koristi. Na teret mu se stavlja nezakonit primitak 3,6 mil. kuna provizije od Hypo banke. Ujedno je to prvi predmet u kojem DORH kreće s primjenom posebnog zakona o nezastarijevanju privatizacijskoga kriminala.

Sanader je optužen za zloporabu položaja i ovlasti (čl. 337. st. 1. i 4. Kaznenog zakona). Kako je riječ o događaju s kraja 1994. i početka 1995., kao poveznica je poslužio Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva pretvorbe i privatizacije. On je tek ove godine donesen upravo zbog takvih procesa. Optužnica tereti Sanadera da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova dok je trajao Domovinski rat i kada je Hrvatska zbog ratnog stanja, visoke inflacije i visokih kamata u zemlji teško pronalazila banke kod kojih bi se kreditno zadužila iskoristio teško stanje. I to, navodi, kako bi sebi pribavio znatnu imovinsku korist, za sudjelovanje u pregovorima o zaključivanju kredita s Hypo bankom i kao protuuslugu za njezin prvi plasman na hrvatsko tržište, dogovorio je isplatu provizije u gotovini od 7 milijuna tadašnjih šilinga. Taj iznos, kaže DORH, Sanaderu je u cijelosti isplaćen nakon što su hrvatska Vlada i Hypo banka zaključile kredit od 140 mil. šilinga. Na opisani način Sanader je pribavio protupravnu imovinsku korist od 3,610.528,18 kuna, navodi DORH koji je od državnog odvjetništva u Klagenfurtu dobio dokumentaciju izuzetu iz Hypa. Provizija je dogovorena navodno s bivšim čelnicima banke koji su pod istragom u Austriji, Wolfgangom Kultererom i Günterom Striedingerom.Pravni stručnjaci vide moguće probleme za DORH. Navode da kazneno djelo ratnog profiterstva ne popisuje Kazneni zakon, a da čl. 18 regulira da se KZ ne može primijeniti zbog zastare kada protekne određeno vrijeme od počinjenja kaznenog djela. Iznimke od toga KZ predviđa samo za genocid i ratni zločin, ali ne i za zloporabe tijekom Domovinskog rata.