Kaden Bustamante nakon kratkog je i divljeg jahanja sletio u blato i ubrzo nakon toga odteturao iz rodeo arene. Pokušavao je ispljunuti prašinu iz usta i zaustaviti krvarenje iz nosa. Zaplakao je i zazivao mamu. Kadenu su, naime, tri godine, a to je mu je bio prvi pokušaj jahanja ovce. Jahanje ovaca minijaturna je verzija natjecanja u jahanju bikova. Djeca se drže za ovčje runo i pobjeđuje onaj koji se na ovci održi najduže.

Međutim, čak i oni najnadareniji završe na tlu. Djeca sa sela odavno se igraju rodea jašući na ovcama, no taj se sport odnedavno proširio i na veće sredine. Kaden je jedno od dvadesetak djece, stare uglavnom od 3 do 6 godina, koja su ovog ljeta sudjelovala u natjecanju u organizaciji Wool Riders Only na sajmu Arapahoe u Aurori, predgrađu Denvera. “Mislim da će ga to ojačati”, kaže medicinska sestra Meredith Templin, koju je šestogodišnji sin J. T. nagovorio da ga prijavi na natjecanje. U današnje vrijeme, kaže, “djecu nažalost štitimo tako što im svakih 30 sekundi peremo ruke”. “Roditelji previše štite svoju djecu jer ne žele da dožive neuspjeh”, dodaje Meredith. Dobro se držao na natjecanju “a to je jako osnažilo njegov maleni ego. Bio je jako ponosan na sebe”, priča Meredith o J.T., kojeg je ovca zbacila i udarila ga u prepone. Kasnije je ponovno zajahao. “Djecu učimo da mogu pasti, da mogu izgubiti, ali i da to nešto znači”, dodaje Meredith. Kadenov šestogodišnji brat Logan lani se natjecao, a ove se godine vratio “obračunati s neprijateljem – ovcom.” Međutim, u trenutku kad se spremao zajahati, zadrhtala mu je brada i potrčao je mami u zagrljaj. Sudionici natjecanja kažu da je ovaj sport postao popularan zato što se sve više ljudi približava gruboj zapadnjačkoj kulturi. Nema podataka o ukupnom broju djece u Sjedinjenim Američkim Državama koja se natječu u jahanju ovaca. Godine 2005., nakon nastupa na sajmu u Coloradu, natjecanje se održalo na 16 lokacija od Dallasa do Las Vegasa, a “svjetsko je prvenstvo” održano u Fresnu u Kaliforniji. Prema podacima organizacije Wool Riders Only, ovog će ljeta u natjecanjima sudjelovati 8000 djece. “Zastrašujuće je sjesti na živu životinju i jahati arenom”, kaže Lisa Lawson, menadžerica u tvrtki Tommy G. Productions, u sklopu koje je osnovana organizacija Wool Riders Only. “Kad zajašu ovcu, osjećaju se kao da su nepobjedivi.”

Međutim, ne bi se svi s time složili. Sedmogodišnji Avery Martinez plakao je nakon što je glavom sletio u blato na sajmu Arapahoe. U vrijeme kad su dječja igrališta prekrivena gumom teško je shvatiti zašto bi netko djetetu dopustio da se bavi sportom u kojem ga može pregaziti ovca teška 70 kilograma. “Djeca koja odrastaju na istočnoj obali gotovo nikad ne dođu u opasnost, a ovi roditelji namjerno djecu šalju da jašu ovce”, kaže Stacey Berry (25), koja je iz rodnog Massachusettsa došla praznike provesti u Jacksonu u Wyomingu. “Izgleda slatko”, kaže, “ali mislim da opasno graniči sa zlostavljanjem djece”. Jahači ovaca s time se ne slažu. “Ne želimo djecu izložiti opasnosti”, kaže tridesetsedmogodišnja Amy Wilson, jedna od organizatorica rodea u Jackson Holeu. “Ista je stvar u velikim gradovima – djeca se mogu ozlijediti igrajući košarku na igralištu.” Iako je njezin sedmogodišnji sin Tipton prije dvije godine slomio gležanj nakon što ga je ovca bacila na ogradu, Tipton se i dalje često natječe u jahanju. Jednog srpanjskog dana u Jacksonu maleni je kauboj visok 60 centimetara istrčao u arenu, sletio s ovce i odmah se uspravio, mašući ručicama od veselja što čuje gromoglasan pljesak. Na prošlotjednom natjecanju Wool Riders Only u Aurori zrakom se mnogo puta prolomio plač. Što je natjecanje bliže gradu, više je suza, kaže najavljivač Randy DiSanti. Tog je dana u Aurori pobjedu odnio Lachlan Murphy, izdržavši na ovci 4,89 sekundi. Iako ga je ovca pribila uz metalnu ogradu, malenome je na pameti bila samo sjajna medalja koja mu je visila oko vrata. “Ovca je mala”, rekao je stišćući medalju. “Važno mi je samo to što sam pobijedio.”

Sarah Maslin Nir

Online: Rodeo ovaca

Galerija fotografija i video: nytimes.com (pretraga: “mutton”)