Ponuda stambenih kredita u kunama bez valutne klauzule, koje je lansirala Hrvatska poštanska banka, donijela je novi moment u priči oko valutne klauzule. Premda se radi o kreditima koji klijente oslobađaju rizika divljanja tečaja što je svakodnevnica švicarskog franka, iz ostalih velikih banaka već stiže poruka da iza poteza HPB-a ne treba očekivati revoluciju u stambenom kreditiranju jer se radi o “kozmetičkom” efektu na tržištu.

U kratkoj anketi iz najvećih banaka poručuju da ne razmišljaju o uvođenju kunskih stambenih kredita jer su nerealni obzirom da na tržištu nedostaje kvalitetnih dugoročnih kunskih izvora finaniciranja. To se prije svega odnosi na činjenicu da je od 234 milijarde kuna štednih i oročenih depozita čak 76 posto u stranim valutama, a tek četvrtina kunskih. Za razliku od banaka u stranom vlasništvu koje dugoročne izvore pribavljaju od matica, potez HPB-a je prirodan jer zbog domaćeg kapitala i štednje eurska komponenta pasive tek 37 posto. No, potez HPB-a nije i prvi izlet velike banke u kunske stambene kredite jer ih je nakon dokapitalizacije 2007. ponudila i Zagrebačka banka. Tranša je bila ograničena, a danas ti plasmani neslužbeno čine oko 10 posto svih stambenih kredita u Zabi i trenutno se otplaćuju po kamati od 6,7 posto (za mlade). Danas ni Zaba više ne odobrava te kredite, a u toj banci nije moguće niti konvertirati kredit u eurima ili francima u ‘čisti’ kunski.“Na hrvatskom tržištu naprosto ne postoje alternativni dugoročni izvori sredstava u kunama, dok su primarni (štednja) nedovoljne kvalitete zbog kratke ročnosti za dugoročan proizvod kao što je stambeni kredit”, kaže prokurist Splitske banke Tomislav Krpan. Gleda li se ročnost, izvor bi mogao biti kapital koji ima praktički neograničenu ročnost, kaže, no ti su izvori u pravilu već iskorišteni za postojeći kredite i dugoročnu imovinu banaka, a buduće veće kapitalne injekcije nisu realne zbog visoke kapitaliziranosti sustava.

No, niti kunski stambeni krediti nisu lišeni rizika jer onaj kamatni i dalje snose klijenti. Na prvi pogled, kaže Krpan, to je dobar instrument koji klijente štiti od valutnog rizika i deprecijacije kune, no svaki značajniji deprecijacijski pritisak na kunu popratile bi monetarne mjere HNB-a koja bi sterilizacijom novčane mase pokušala braniti tečaj. To bi posljedično dovelo do potražnje za kunama i uzrokovalo veliki skok kamatnih stopa koji bi se prelio na stambene kredite s promjenjivom kamatom, upozorava Krpan. Ekonomski savjetnik premijerke Željko Lovrinčević potez HPB-a smatra pozitivnim koji će pridonijeti afirmaciji domaće valute. Prema njemu na tržištu ima prostora za plasman oko 250 do 300 milijuna kuna stambenih kunskih kredita za koje se prostor stvorio zahvaljujući iskustvima s jačanjem švicarskog franka. Premda je valutni rizik sada top gospodarska tema, Lovrinčević ističe da će on ionako nestati kroz sedam godina uvođenjem eura kao službene valute u Hrvatskoj. “Jedina neizvjesnost kod tih kredita jest u slučaju da dođe do drastičnije izmjene pasive banaka, odnosno da građani krenu u jaču konverziju štednje u euro”, kaže Lovrinčević. Odlučno ‘ne’ kao rekaciju ostalih banaka na potez HPB-a treba uzeti s dozom sumnje, kaže jedan naš sugovornik. “Jednako kao sada na kunske, odmahivalo se i na kredite vezane uz franak. Okolnosti su, jasno, osjetno drugačije, ali su u borbi za zaradom na kraju većina njih u ponudu uvrstila ‘švicarce’. Tako se i sada tek opipava bilo tržišta i čekaju prvi rezultati HPB-ova poteza”, kaže. Konzultant Damir Novotny vjeruje da će potražnje za tim kreditima biti “no loše će biti ako primarni motiv za tim kreditima bude ideja da će deprecijacija poništiti kredit”. Uspješnost kredita ovisit će o potražnji, uz primarno pitanje cijene. Izostanak valutnog rizika povećava kamatnu stopu za oko pola postotnog boda koliko su izračunali i u HPB-u pa bi njihov proizvod uspješno mogao konkurirati, a sama banka kroz promjenjivu kamatu ostavila si je dovoljno manevarskog prostora za eventualna tržišna iznenađenja.

Izbori ili posao?

Podmetanja stranih banaka
Uvođenje stambenih kredita bez valutne klauzule dio bankara ocijenio je politički motiviranim potezom državne banke prije izbora. Međutim, ekonomisti nepovezani s bankama smatraju da se radi o podmetanjima. “Banke u talijanskom i autrijskom vlasništvu imaju uhodane procedure, eurske izvore kapitala i zaštićeni su deviznom klauzulom. Ovaj potez postavio bi nove standarde i izmijenio uhodano poslovanje, drugim riječima puno posla, malo koristi za banku”, kaže naš izvor.

To je pozitivan potez HPB-a radi afirmacije domaće valute
Ž. Lovrinčević, savjetnik Vlade

Loše je bude li razlog za uzimanje tih kredita nada u deprecijaciju
D. Novotny, konzultant

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo