Sredinom rujna Hrvatska će dobiti prvo cjelovito izvješće o potrošnji lijekova u prošloj godini koje od proljeća gotovo samozatajno izrađuju u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode. Riječ je o jednoj od najvažnijih mjera koje se koriste za smanjivanje troškova javnog zdravstva, te stoga predstavlja dobru vijest, no ujedno otkriva i poraznu činjenicu da sve do ove godine u našoj zemlji nije provedeno nijedno takvo istraživanje.

Stanje populacije
“Ovo je prva sustavna projekcija praćenja potrošnje lijekova u Hrvatskoj koja će obuhvatiti sve skupine lijekova u privatnom i javnom sektoru”, pojašnjava za Poslovni dnevnik dr. Pero Draganić, farmakolog Agencije za lijekove, koji uz pomoć nekoliko informatičara od proljeća prikuplja i obrađuje na tisuće podataka. Zapravo jedna osoba iz više od tisuću ljekarničkih jedinica treba skupiti nekoliko stotina tisuća redaka podataka o lijekovima! Praćenje potrošnje lijekova, koje obuhvaća prodaju, distribuciju, propisivanje i konzumiranje lijekova, osim kontrole troškova omogućava i utvrđivanje zdravstvenog stanja populacije i promjene morbiditeta, te analizu kvalitete liječenja i farmakoterapijske tradicije. Takva analiza usmjerava prema aktivnostima koje su potrebne kako bi se smanjile neracionalnost ili zloporaba lijekova, a vrlo je važno i što se praćenjem dobivenih podataka mogu vršiti usporedbe po regijama te na međunarodnoj razini. Za sada je nemoguće utvrditi kako po potrošnji lijekova stojimo u odnosu na druge zemlje. Utvrditi se može jedino novčani iznos ukupne potrošnje lijekova, no s obzirom na to da je riječ o usklađivanju dvaju izvora podataka koji se poklapaju (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, veledrogerije), pitanje je jesu li ti podaci pouzdani. Zanimljivo je da se Agencija, iako je osnovana još 2003. godine, tog posla uhvatila tek sada. Agencija je nastala udruživanjem Hrvatskog zavoda za kontrolu lijekova i Hrvatskog zavoda za kontrolu imunobioloških preparata, a na Agenciju je prenesen i dio djelatnosti koje je tada pokrivalo Ministarstvo zdravstva. U trenutku osnivanja u Agenciji je bilo zaposleno 75 djelatnika, a danas ih je 105. Praćenje potrošnje lijekova i promicanje racionalne upotrebe lijekova jedna je od djelatnosti koju Agencija po zakonu mora obavljati.

Sankcije i pravilnik
“Agencija je po zakonu preuzela tu obvezu, no s obzirom na to da smo na početku djelovanja morali proći ”porođajne muke“, za prikupljanje podataka za 2004. godinu angažirali smo Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba koji je obradio samo šest skupina lijekova koji se najviše troše”, pojašnjava dr. Draganić i upozorava da aktualni pravilnik koji propisuje izradu izvješća o potrošnji lijekova nije predvidio sankcije za sve koji otežavaju izradu tog izvješća. Brojne se ustanove jednostavno oglušuju na zahtjev Agencije da joj se dostave podaci, što je jedan od razloga što se izvješće radi gotvo pola godine. Prema tom pravilniku, Agencija je dužna prikazati ukupnu potrošnju za svaku glavnu skupinu lijekova (s ukupnim iznosom u kunama prema veleprodajnim cijenama za svaki gotov lijek), prikazati udio bolničke potrošnje, potrošnje lijekova na recept i bez recepta (u ljekarnama i izvan ljekarni) te potrošnju po županijama.