Dobit prije poreza svih banaka na domaćem tržištu u prvom je polugodištu ove godine dosegnula je 2,54 milijarde kuna, najcitiraniji je dio iz privremenih nerevidiranih podataka HNB-a o poslovnim rezultatima kreditnih institucija. U odnosu na 2010. bruto dobit je oko 320 milijuna kuna, oko 14 posto veća nego u isto vrijeme lani. Porast dobiti na razini sektora nešto je veći od porasta prosječne aktive u prvih šest mjeseci ove u odnosu na prošlu godinu.

Prosječna je aktiva u prvom dijelu 2011. bila 394 milijarde kuna, oko 4% više nego u istom lanjskom razdoblju. Iza krovnih brojki je prilično šarolika slika predznaka ovogodišnjih pokazatelja, što se može pripisati i velikim tržišnim udjelima dviju najvećih banaka koje uvelike daju ton ukupnoj slici.

Zagrebačka i Privredna banka ostvarile su zajedno gotovo 1,5 milijardi kuna bruto dobiti što predstavlja 57% ukupne dobiti banaka koje su iskazale pozitivan rezultat (od 33 banke njih 24 su imale dobit, i to ukupno 2,61 milijardu). Lani je vodeći dvojac u ukupno iskazanoj dobiti participirao 47% (gotovo 1,1 milijardu od ukupno 2,3). Dakle, kad se izuzme njihov napredak, proizlazi da su sve ostale banke ove godine ostvarile 1,1 milijardu kuna bruto dobiti što je pak oko 110 milijuna kuna manje nego lani.

Već u krugu sljedeće četiri banke po veličini, samo jedna bilježi porast dobiti. U odnosu na prošlu godinu polugodišnju je dobit povećala Raiffeisen banka (337 milijuna nasuprot lanjskih 266), dok su Erste, Hypo Aple Adria i SG Splitska banka iskazale lošiji rezultat, i to mahom na veću aktivu u odnosu na usporedivo razdoblje 2010. godine.

Ersteu je dobit okopnila za oko 12 milijuna kuna, na 324; HAAB je ostvario 112 milijuna kuna dobiti ili oko 72 milijuna kuna manje nego lani, a Splitska je s ostvarenih 140 milijuna kuna zabilježila pad za oko 57 milijuna kuna. Zanimljivo je da je RBA spomenuti rezultat ostvarila usporedo s nižom aktivom u odnosu na lani. Sredinom godine aktiva joj je iznosila nepunih 38 milijardi kuna (oko 1,7 milijardi kuna manje nego unatrag godinu dana).

Time je RBA-u tržišni udjel mjeren aktivom pao ispod 10 posto, na 9,4, a kako je Hypo istodobno povećao aktivu za gotovo 1,7 milijardi (na 40,6) tržišni mu je udjel postao dvoznamenkast te je pretekao RBA i postao broj 4 na ljestvici najvećih banaka.

Treći Erste i ove je godine povećao aktivu, više od 5%, no osim blagog pada dobiti na kraju lipnja bilježi i nižu stopu adekvatnosti kapitala u odnosu na početak godine. S 15 posto pala mu je na 13,4%. Vodeće dvije banke, Zaba i PBZ, imaju stopu od oko 20 posto. Zaba se pritom se u krugu vodećih ističe ove godine i rastom aktive od natprosječnih 5,3 posto, čime joj je prvi put premašila sto milijardi kuna (101,2 milijarde. Nasuprot tome, PBZ-ova je aktiva u odnosu na početak godine smanjena oko 1,3%, na 67 milijardi. Kako je ukupna aktiva svih banaka u tom razdoblju porasla (1,6%, na 397,3 milijarde kuna) tržišni udjel PBZ-a spustio se ispod 17% koliki mu je bio početkom godine.

Najveća banka u domaćem vlasništvu, HPB, nastavlja s blagim povećanjem (vraćanjem) tržišnog udjela. aktivu je u šest mjeseci povećala 4,5%, što predstavlja tržišni udjel od 3,8%. HPB je iskazao 58,6 milijuna kuna polugodišnje bruto dobiti, što je za dva milijuna više nego tijekom cijele 2010.

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

Pametno upravljanje

Više sustavnosti u linijskom prijevozu: učinkovita rješenja tvrtke ATRON za svakodnevno poslovanje