Kad se usporede turistički resursi sa zaradom od turizma, od svih županija u Hrvatskoj Grad Zagreb je najefikasniji, a najmanju efikasnost pokazuje Splitsko-dalmatinska županija, iako je jedan od nositelja hrvatskog odmorišnog turizma. Štoviše, u istraživanju o efikasnosti hrvatskih županija u turizmu što ga je upravo objavio Ekonomski institut, uz Splitsko-dalmatinsku županiju koja je u 2008. godini bila najmanje učinkovita kad je u pitanju iznos prometa u ugostiteljstvu, u istoj godini neučinkovito turističko poslovanje pokazala je i Primorsko-goranska županija, dok je osim Zagreba efikasno poslovalo još 12 hrvatskih županija.

Autorice istraživanja Danijela Rabar i Sanja Blažević, asistentice Odjela za ekonomiju i turizam pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile, koristeći službenu statistiku identificirale su efikasne i neefikasne županije usporedbom performansi svih županija u 2008. godini te usporedbom županija u petogodišnjem razdoblju 2004.-2008. Rezultati analize mogli biti korisni svim donositeljima odluka u području razvoja turizma, tvrde autorice.

“Službena statistika u Hrvatskoj izjednačava uspješnost u turizmu s pokazateljima dolazaka i noćenja turista, iako se naglašava potreba za uključivanjem širih pokazatelja kao što su potrošnja, atraktivnost destinacije, sociodemografska analiza turista…”, pojašnjavaju autorice. Naime, Svjetsko turističko udruženje (WTTC) turističke pokazatelje prati na dvije najvažnije razine, razini ponude (djelatnost smještaja, ugostiteljstva, turističkih agencija, prijevoznika) i potražnje (turističke aktivnosti, potrošnje, vrstama turističkih proizvoda i oblicima turizma, strukturi smještaja i putovanja…).

Za spomenuto istraživanje turističke efikasnosti županija stoga je odabrano šest pokazatelja, broj postelja, broj sjedala u ugostiteljskim objektima te broj zaposlenika kao ‘input’, te tri ‘outputa’, broj dolazaka, broj noćenja te iznos prometa u tisućama kuna. Što se tiče broja postelja, mjesta u restoranima te zaposlenika, u 2008. godini neefikasnošću se istakla Vukovarsko-srijemska županija koja bi trebala srezati i broj sjedala i broj zaposlenika više od ostalih županija.

Što se pak outputa tiče, autorice ističu Varaždinsku županiju koja više od ostalih treba povećati broj dolazaka i noćenja turista. Prema njihovoj ocjeni, da bi postala relativno efikasna u turizmu, prosječna neefikasna županija treba smanjiti broj sjedala za gotovo deset posto, skresati broj zaposlenika za 3,75 posto. Mnogo značajnije pomake navedene županije trebale bi napraviti s povećanjem broja turista za čak 30,13 posto te broja noćenja i prometa za gotovo 20 posto.

Usporedivši pak rezultate koje su sve županije ostvarile tijekom petogodišnjeg razdoblja od 2004. do kraja 2008. godine, autorice su otkrile da je najveći prosječan iznos efikasnosti ostvarila Istarska županija koja se efikasnom u odnosu na ostale pokazala u posljednje tri godine. Poznato je da Istra prema službenim statistikama ostvaruje trećinu turistikog prometa u Hrvatskoj, te stoga ne iznenađuje ni rezultat u navedenom istraživanju. Niti jedna od 21 županije nije se pokazala efikasnom u svih pet godina, iako s godinama ipak raste njihova relativna učinkovitost u turizmu.

Četiri godine efikasnima su se pokazale dvije županije (Šibensko kninska i Dubrovačko neretvanska), dok su se po četiri županije pokazale efikasnima u jednoj, dvije ili tri godine. Čak sedam županija nije bilo efikasno niti jednom (Međimurska, Varaždinska, Splitsko dalmatinska, Osječko-baranjska…).

Stalan rast efikasnosti pokazale su Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Bjelovarsko-bilogorska, Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska županija te Grad Zagreb. Da od turizma Hrvatska ipak ima sve veću korist pokazuje stalan rast efikasnosti kroz godine. Dok u 2004. godini niti jedna županija nije ostvarila efikasnost, u 2008. godini efikasnima se pokazalo više od polovice.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji