Veća dobit najsnažnijih banaka posljedica je rezanja troškova, posebno nižih kamatnih troškova na depozite, slabog rasta kamatnih prihoda i stagnacije raznih naknada

Premda su dvije najveće banke, Zagrebačka i Privredna banka Zagreb, objavile da su u prvoj polovice godine zajednički zaradile više od 1,2 milijarde kuna “čisto”, detaljniji pogled financijskih izvješća ipak donosi pokoje iznenađenje.

Gledajući samo rezultate banke, bez pridruženih tvrtki iz grupe, Zaba je kao najveći tržišni igrač povećala dobit za trećinu, PBZ za gotovo 50 posto. U Zabi ističu da je na prihode velik utjecaj imao rast kreditiranja, niži troškovi financiranja i pozitivni efekt revalorizacije obveznica, jednako kao i suspendirane kamate i prihod od dividendi. Raščlane li se pojedini prihodi, vidljivo je da najveće banka i dalje striktno zauzdavaju troškove. Držeći u željeznom stisku opće troškove (plaće zaposlenih i slično), banke nastavljaju trend spuštanja kamatnih troškova. On je za 10-15 posto manji nego u prvoj polovici prošle godine, prije svega kao posljedica nižih kamata na depozite. Kamatni prihod slabo je porastao, manje od pet posto, što se može protumačiti nevoljkošću banaka da posežu za tim kanalom u postojećim tržišnim uvjetima relativno slabe opće potražnje za kreditima i daljnjeg rasta nenaplativih plasmana.

Neto prihodi od raznih provizija i naknada također su u padu (–5 posto Zaba) ili stagnaciji (1 posto PBZ), a polugodišnji izvještaji obiju banaka otkrivaju da su se objema strmoglavili prihodi od trgovanja koji su prošle godine izdašno podebljali račune dobiti.

Osim građanima nestabilnosti na svjetskim deviznim tržištima, slabljenje eura i jačanje švicarskog franka vide se i na rezultatima banaka. U PBZ-u je dobit od tečajnih razlika pala gotovo 30, a u Zabi više od 70 posto.