Ideja SDP-a o plafoniranju cijene stambenih kredita u švicarskom franku na 4,5 posto za lakšu otplatu zaduženim građanima, u bankarskim je krugovima dočekana kao predizborni potez. Premda priznaju da je rast tečaja švicarske valute davno izašao iz okvira koje su predviđali za vrijeme kreditnog buma 2006., ideji ograničavanja cijene kredita i prevaljivanja rizika na svoj teret, bez iznenađenja, oni nisu skloni. Podsjetimo, SDP-ov prijedlog predstavljen u srijedu svodi se na ograničavanje kamatne stope za stambene kredite u švicarskim francima na 4,5 posto, za što u toj oporbenoj stranci smatraju da je granica pri kojoj banke i dalje zarađuju, a građanima se dovoljno olakšava otežana otplata kredita zbog jačanja vrijednosti franka.
Zaboravljena premija rizika
“Nakon svih prijedloga koji su se pojavljivali u javnosti ovaj mi se čini još najrealniji, odnosno najmanje potencijalno štetan, no često se zanemaruje činjenica da su kamatne stope tržišna kategorija”, kaže nam jedan domaći ekonomist koji, nekoliko mjeseci prije izbora, o toj temi želi razgovarati samo anonimno. “Neke su banke već krenule smanjivati kamatne stope na stambene kredite vezane uz švicarsku valutu kako bi anulirale jačanje franka pa prijedlog zapravo nije ništa čemu se banke i same nisu dosjetile”, kaže on. Drugo je pitanje, međutim, kako je SDP točno došao do računice da pri godišnjoj cijeni kredita od 4,5 posto banke i dalje zarađuju. Izračun kojim barata SDP pretpostavlja da se izvori financiranja na međunarodnim tržištima kapitala mogu pribaviti već pri kamati od jedan posto. Pretpostavljajući da esdepeovci tu misle na referentnu kamatnu stopu Libor, naši sugovornici upozoravaju da je u izračunu “zaboravljena” premija rizika zemlje, bez koje nema izračuna finalne kamatne stope na tržištu, a ona ovisi o makroekonomskim rizicima i (ne)provedenim reformama.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.uvjete kakav če proizvod proizvesti pa onada i prodavati Valada nesmije određivati ali uvjete i način pod kojim če ga prodavati a tiče se odnosa-statusa kupac – prodavatelj tu mora biti jasna pravna regulativa koju propisuje Država
slažem se u svemu ali pokušavam se u razmišljanjima pa samim tim i pisanjima komentara odmaknuti o trenutnog pojedinog problema i sagledavati cjelokupnu vremensku sliku po horizontali i vertikali pa tako uz ispriku zbog dužine teksta evo jednog posta iz drugog problema ali istog uzroka
20.02.11. | 06:43 | Vlada će plaćati 2/3 kamata za kupnju novog stana
ministrice financija Dalić
sad nemojte šakom lupiti od sto nego otvorenom rukom oli dlanom i to po dokuumentima od prošle sjednice i pomaknite ih u stranu (uz komentar pošto smo ovo odradili idemo dalje) napravite prostor ispred sebe za nova dokumenta
popijaća upitajte što čeka što ne ide po kavu ( upozorite ga da ovaj put pazi da vam donese kavu u koju neče pljnuti jer če izgubiti posao ) a Ma…. uputite da ovaj put kad kopira vodi računa da aparat može obostrano kopirat i da sa popijaćom ne klaffra gluposti na stubištu kao i da kopira samo jedan primjerak za pisarnicu a ne dva i za HUP jer će izgubiti posao
kada se navedena gospoda udalje mirnm i tihim glasom saopćite da je napravljen kratki plan puustroja HRT na naćin da če 1 program biti državni progtam sa vjetima reg. događanjima i obrazovnim informacijama i financiran iz proraćuna 2 program sport zabava i sve drugo isto če biti državni program ali če se morati sam financirati iz svog poslovanja i da normalno ukida se predplata
sve ostalo resursi HRT na ržište u najam koncesiju i sredstva u proračun čifa 1 programa imenuje vlada jer ga i plaća 2 program javni natječaj
HPB če biti dokapitalizirana i u večinskom vlasništvu države (to čemo sa rohatinskim s dogovoriti) vjerovatno čemo kapitalne resurse HBOR-a (ne ljudske) utopiti u efektivu HPB o tom više na sljedečoj sjednici tržište kapitala je hirovito teško se dogovaramo država mora imati svoju baku kroz koju može plasirati i socijalne programe možda i plaće državnih uposlenika itd.
predsjedica vlade če sve to objaviti u večernjem dnevniku da narod kad ode na spavanje ode sa spoznajom da vlada vlad a ne bavi se sluganstvom bjelosvjetskom hoštopleraju
@dodo54321:
To je malo škakljivo. Sustav je efikasniji što je procjena rizika točnija (na velikom broju uzoraka), u ovom slučaju kretanja tečaja valute u kojoj je denominiran kredit.
Ukoliko nema konkurencije, banke će imati motivaciju prikazivati rizik većim od realnog jer im tu leži profit. Država s druge strane ima motivaciju prikazivati rizik manjim iz dva razloga. 1. Da postigne koji pojen kod građana (problem demokracije … ); 2. Trošak podcijenjenog rizika će snositi banke, a ne država (barem ne direktno).
Sad je pitanje, zašto bi država radila bolji posao od banaka? I otkud pravo državi da naređuje kakav proizvod (ovdje kredit) će neka firma (ovdje banka) prodavati? Ja sam mišljenja da bi država trebala raditi kroz instrument svoje poštanske banke i nuditi građanima kredite po onim stopama i uvjetima s kojima bi ostvarivala nekakav minimalan profit. HPB bi tada, zbog konkurentnijih cijena, mogla birati (u prosjeku) manje rizične dužnike. Privatnim bankama tada bi bilo u interesu i da korigiraju uvjete svojih kredita.
Kako to često i biva, minimalna intervencija države je u pravilu dugoročno puno bolja od one velike. Puno se priča o tržišnoj ekonomiji, a zapravo svega par zemalja ju živi (Hong Kong, Singapur, … ne mogu se sjetit trenutno više nijedne).
pitanje je pravne regulative kod takvih kredita obe strane nisu na isti naćin štićene a to je direktno pitanje i odgovornost vlade što dopušta takve ugovore bankama ili ako ništa drugo što zakonodavac to jest vlada nije propisala i za jedne i druge gornje odnosno doljnje granice rizika kamatnih i tečajnih razlika a ne dopustila da piše samo promjenjljiva i to samo u korist banaka po njihovoj volji i izboru neovisno jeli ugrožena njihova pozicija u tom poslu s osnova početno ugovorenih vrijednosti
jer korisnici kredita ni na jedno ne mogu uticati jer nije im ostavljen prostor da kod promjene bilo kojeg ugovorenog istog uvjeta imaju izbor u zaštiti ugovorenih velićina vrijednosti
sve drugo spada na burzu pa ko izvoli nek izvoli riziku izložiti za svoju moguću dobit pa i mogući gubitak
Uključite se u raspravu